Znanstvenici Sveučilišta McGill su proveli studiju nad skupinom od 111 Nilskih mnogoperki, koje su isto tako poznate pod nazivom dinosaurske jegulje tako da su ih držali u vodi dubokoj svega 2,5 milimetara kroz osam mjeseci.
Pročitajte i ovo
Dio studije je bilo i proučavanje istih riba u njihovom uobičajenom vodenom okolišu.
Rezultati studije pokazali su da ribe koje su uzgojene na tek vlažnom tlu, mogu bolje hodati od onih koje su uzgajane u vodi te da su se njihova tijela prilagodila u manjoj mjeri na novi okoliš, omogućujući im da imaju fleksibilniji vrat, prenosi AOL.
'Čini se da je posve jasno da su okolišom uvjetovane promjene uzrokovale njihov prelazak na kopno. Selektivni pritiscitad su uzrokovali te promjene i postali su fiksini u njihovom genomu tijekom izrazitu dugog vremenskog perioda', pojasnila je Emily Standen, autorica studije sa Sveučilišta Ottawa.
Nilska mnogoperka ima i pluća i škrge, što im omogućuje da se kreći po kopnu i u vodi, a kretanje po kopnu im pomaže u periodima suše da dođu iz jednog izvora vode do drugog.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
