Jeste li se ikada zapitali zašto se za mjerenje vremena koriste baze 12 i 60, a ne primjerice 10 i 50? Naši preci su još u praskozorje ljudske civilizacije shvaćali da se sunce ujutro uzdiže na različitim točkama na horizontu te da to ima veze s kišama i sposobnosti zemlje da proizvede hranu. Slično su primjetili i s Mjesecom.
Pročitajte i ovo
Broj 360 je poprilično blizak broju 365, koliko godina ima dana, no u geometriji to je i oznaka za kut, odnosno kut koji čini puni krug. Stvar je u tome da je broj 360 felksibilniji od 365, jer je lakše djeljiv na manje cjeline. Osnovni faktori broja 365 su brojevi 5 i 73, dok su kod broja 360 to brojevi 2, 3 i 5.
Pronađen najveći primarni broj, ima 17.425.170 znamenki!
Obzirom na broj lunarnih ciklusa u godini, ima smisla zašto se noć i dan mogu podjeliti u dva seta po 12 segmenata (sati).
Objašnjenje broja 60 zapravo počinje još u doba početaka pisma, jer su ljudi koji su napravili podjelu vremena te i podjelu kuteva prije toga, za bazu koristili broj 60. Ptolomej je svoju tablicu geometrijskih funkcija napisao uzevši kao bazu broj 60, ali ne samo za kuteve, već i za mjere udaljenosti isto tako, ističe David Joyce, profesor matematike sa Sveučilišta Clarke u Massachusettsu za Independent.
Ptolomej i grčki astronomi koristili su bazu 60 jer su je naučili od kaldejskih astronoma koji su pisali svoje brojve na osnovu te baze. Babilonci, Asirci, Elamiti i Sumerani su svi koristili bazu 60 otkako je uvedeno pismo prije 5.000 godina.
Brojevi 12 i 60 su prirodno bolji od broja 10 zbog lakše djeljivosti. Naime, broj 12 se može podijeliti na jednu, dvije, tri, četiri ili šest cjelina. Broj 60 se može podjeliti na jednu, dvije, tri, četiri, pet, šest ili 12 cjelina. Broj deset se može podjeliti u svega tri cjeline te je stoga inferioran brojevima 12 i 60.
Zašto onda 10 koristimo u svemu drugome? Podignite dlanove ispred očiju, prebrojite prste i odgovor je tu. Nekoć davno, netko se dosjetio kako bi bilo zgodno i pametno brojati pomoću prstiju na ruci. Daniel Mclaury, student matematike na doktoratu, smatra kako je to zapravo bila loša ideja, ali da je već duboko civilizacijski ukorjenjena i zato se koristi.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
