Iako se mnogima čini kako spavanjem "gube vrijeme", za naše mozgove san je neophodan. Spavanje mozgu omogućava da obavi čišćenje kemikalija, što nama pomaže da se osjećamo odmorno, budno i manje mrzovoljno.


Novo istraživanje s fakulteta Ecole normale supérieure u Parizu tvrdi da su naši mozgovi tijekom različitih faza sna sposobni učiti i potisnuti informacije.

Istraživanje koje je vodio Thomas Andrillon, psiholog koji proučava spavanje, mjerilo je električnu aktivnost mozgova 20 ispitanika. Prije nego su otišli spavati, stoji u članku Quartza, istraživači su im pustili šum koji zvuči poput zvuka koji se čuje kada se na televiziji pojavi "snijeg". U taj šum dodali su fragmente raznih zvukova, a od ispitanika zatražili da im kažu kada prepoznaju uzorak.

Kineska paramilicija spava nakon potresa (Foto: AFP)

Istraživači su bilježili faze sna ispitanika i mjerili različite uzorke električne aktivnosti njihovih mozgova, istovremeno im puštajući različite zvukove. Sljedećeg jutra ispitanicima su ponovno pustili šum spojen s raznim zvukovima. Svi ispitanici lakše su prepoznali uzorke koje su slušali tijekom REM faze sna (faze brzog micanja očiju), nego što su to činili večer prije. Također, nisu prepoznali uzorke koje su slušali tijekom drugih faza.

Prethodna istraživanja dolazila su do zaključaka da naši mozgovi tijekom sna mogu obavljati neku zadaću. Andrillon je dokazao da naši mozgovi mogu stavljati riječi u različite kategorije. Također, izraelski istraživači dokazali su da je tijekom sna moguće naučiti različite uzorke mirisa.

Zaboravljanje je jedna od najvažnijih funkcija sna

"Ne samo da smo pokazali da je moguće učiti, nego da je moguća i potpuna suprotnost", rekao je Andrillon. Iako to ne može u potpunosti dokazati, Andrillon misli da na taj naćin mozak uspjeva prioritizirati važne informacije. "Jedna od najvažnijih uloga sna je potiskivanje uspomena kako bi broj uspomena bio na razumnoj razini", objasnio je. Sposobnost mozga da zaboravi omogućuje mu da se brže sjeti i analizira važne uspomene.

Andrillon je dodao da su ispitanici savladali novu vještinu, nešto što bi podsvjesno sami mogli raditi. Niti jedan ispitanik istraživačima nije mogao objasniti zašto može bolje prepoznati pojedine uzorke, jednostavno su ih "znali" bolje. U najboljem slučaju, buduće studije istraživat će mogućnosti učenja eksplicitnog znanja – poput riječi, matematičkih uzoraka, ili čak gramatike – kojeg bismo se mogli prisjetiti kada smo svjesni.

Vozač Tony Kanaan nakon utrke u Brazilu (Foto: AFP)