Pamtite li Univerzijadu u Zagrebu 1987. godine? Ako tada niste bili rođeni ili su vam detalji naprosto ostali u magli, istaknimo za potrebe sljedećeg teksta tek toliko da je tog srpnja Zagrepčanin Matej Gašpar proglašen petmilijarditim stanovnikom Zemlje.
Danas nas je, samo 29 godina kasnije, na planeti daleko više, oko 7,5 milijardi, što ukazuje na to da će ljudi već do kraja stoljeća biti više od 11 milijardi zadrži li se postojeća stopa rasta.
I doista, od Kristovog rođenja (170 milijuna ljudi na svijetu) do 2016. godine pošteno smo se namnožili, pa je u tom kontekstu zgodno istaknuti da je bilo potrebno 200 tisuća godina da bi se dosegnula brojka od milijarde ljudi na Zemlji, odnosno samo 200 da bismo došli do sedam milijardi!
Svjedoči tome i ovaj fantastični grafički prikaz koji su izradili djelatnici Američkog prirodoslovnog muzeja, u kojem ćete ujedno moći vidjeti i gdje te kojom je brzinom kroz povijest dolazilo do ekspanzije stanovništva.
Kad smo već na tome, za kraj ćemo u članak uvrstiti i brojke kojima barata Svjetska banka, a koje otkrivaju da je od 1960. godine do danas u sljedećim državama broj ljudi narastao:
Afganistan - s devet na 32 milijuna
Alžir - s 11 na 40 milijuna
Bangladeš - s 48 na 160 milijuna
Brazil - sa 72 na 207 milijuna
Kina - s 667 milijuna na 1,3 milijarde
Egipat - s 27 na 91 milijun
Etiopija - s 22 na 100 milijuna
Indija - s 450 milijuna na 1,3 milijarde
Indonezija - s 85 na 250 milijuna
Kenija - s osam na 46 milijuna
Malezija - s osam na 30 milijuna
Meksiko - s 38 na 127 milijuna
Nigerija - s 45 na 182 milijuna
Pakistan - s 45 na 189 milijuna
Filipini - s 26 na 100 milijuna
Turska - s 27 na 78 milijuna
SAD - s 180 na 321 milijun
