Kromosom Y Alberta Perryja pokazuje da je prvi zajednički muški predak čovjeka dvostruko stariji nego što smo mislili. Perryjeva muška linija odvojena je od ostalih prije oko 338.000 godina. Nedavno preminuli Perry bio je Afroamerikanac koji je živio u Južnoj Karolini. Prije nekoliko godina, jedna njegova rođakinja kompaniji 'Obiteljsko stablo' dala je uzorak njegovog DNK na analizu, kako bi pronašli svoje korijene, piše New Scientist.
Pročitajte i ovo
Analiza stotina tisuća DNK je pokazala da su svi muškarci dobili svoj Y kromosom od zajedničkog muškog pretka, a taj 'genetski' Adam živio je prije između 60.000 i 140.000 godina. Svi muškarci, ali ne i Perry. Kada su tehničari iz 'Obiteljskog stabla' pokušali smjestiti Y kromosom na njegovo obiteljsko stablo, jednostavno nisu mogli. Njegov Y kromosom nije sličio nijednom do sada analiziranom.
>> DNK testiranjem otkrio da nosi gen prve žene Eve!
Michael Hammer, genetičar Sveučilišta Arizona čuo je za taj neobičan kromosom, napravio novo istraživanje i otkrio nešto posebno. Perry nije poticao od genetskog Adama. Zapravo, njegov Y kromosom je bilo toliko različit, da je najvjerojatnije da je njegova muška linija odvojena od svih ostalih prije oko 338.000 godina. Hammerov tim ispitao je afričku bazu podataka od blizu 6.000 Y kromosoma i pronašao sličnosti između Perryjevog i uzoraka uzetih od 11 muškaraca, od kojih svi žive u selu Mbo u Kamerunu. To može ukazivati na mjesto odakle u Africi potječu Perryjevi preci.
Drevna ljudska populacija koja je nestala
Prvi fosili anatomski suvremenog čovjeka stari su samo 195.000 godina, što znači da se linija Perryjevog kromosoma Y odvojila od ostatka čovječanstva davno prije nego što se naša vrsta pojavila. Kakve su implikacije? Jedna mogućnost je da je Perryjev kromosom Y možda naslijeđen od drevne ljudske populacije koja je nestala. Ukoliko se radi o tome, onda to znači da se neko vrijeme u tijeku posljednjih 195.000 godina, anatomski moderan čovjek ukrstio s drevnim afričkim ljudima.
Nalazište Iwo Eleru
Postoje i dokazi koji podupiru ovu teoriju. Naime, 2011. godine istraživači su ispitivali ljudske fosile sa nigerijskom nalazištu Iwo Eleru. Fosili su pokazali čudnu mješavinu drevnih i modernih bića. 'Selo u Kamerunu s neobičnim genetskim potpisom nalazi se upravo na granici sa Nigerijom, a Iwo Eleru nije mnogo udaljen', kaže Hammer. Chris Stringer iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, bio je uključen u istraživanje Iwo Elerua. On kaže da novi rezultati o Y kromosomu ukazuju na potrebu za dobivanjem novih genetskih podataka o modernim subsaharskim Afrikancima.
Kompleksniji scenarij evolucije
'Najstariji poznati ljudski fosil i na Zapadu Afrike u Iwo Eleru i u Centralnoj Africi u Ishangu (Demokratskoj Republici Kongo) imaju neočekivano stare karakteristike, tako da izgleda kao da imamo mnogo kompleksniji scenarij evolucije modernog čovjeka u Africi', zaključuje Stringer.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
