Zbog nacističkih zločina deportacija njemačkog Hrvata Geisera

Vrhovni sud objavio je među svojim spisima odluku datiranu s 12. siječnja 2009., kojom se ne prihvaća zahtjev Antona Geisera da se sasluša njegov slučaj.

Pročitajte i ovo Ljepša slika za turiste Bakar: Lovci i volonteri skupili šest tona smeća Nova funkcija, nova šansa za zemlju Antun Kovačev čelnik Europske udruge javnih banaka

Nakon odluke Vrhovnog suda, Ministarstvo pravosuđa SAD-a pokrenut će postupak Geiserove deportacije pred nadležnim Imigracijskim sudom, najavila je glasnogovornica Ministarstva Laura Sweeney.

U postupku protiv Geisera, koji se vodi od 2004., kao moguća odredišta njegove deportacije spominjane su Njemačka, kao lokacija vezana uz optužbe, te Hrvatska kao zemlja rođenja.

Geiser, nastanjen u Sharonu u Pennsylvaniji, 120 km sjeverozapadno od Pittsburgha, rođen od roditelja Nijemaca u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, godine 1942. je kao 18-godišnjak unovačen u njemačku vojsku. 

U ratu bio pripadnik SS-a

Kao pripadnik SS-a, od siječnja do studenoga 1943. službovao je kao stražar u nacističkom koncentracijskom logoru Sachsenhausen, a kasnije je prebačen u centar za obuku časnika SS-a Arolsen, gdje je pratio zatočenike koncentracijskog logora Buchenwald do travnja 1945., pred sam kraj Drugog svjetskog rata, prema podacima iz njegova sudskog spisa, koje citira američki tisak.

Poslije rata se sklonio u Austriju, a u SAD je kao izbjeglica emigrirao 1956., gdje je 1962. stekao državljanstvo. Radio je 31 godinu za tvrtku Sharon Steel Corp. u Farrellu, gdje je umirovljen 1987.

Posebni odjel Ministarstva pravosuđa koji istražuje bivše naciste nastanjene u SAD-u, Geiseru je prvi puta pristupio krajem 90-ih, a 2004. je podnesen zahtjev da mu se oduzme ilegalno stečena viza i državljanstvo. 

Kod traženja vize prešutio svoju pripadnost SS-u

Okružni sud u Pittsburghu mu je u rujnu 2006. oduzeo državljanstvo na temelju Zakona o pomoći izbjeglicama iz 1953., koji zabranjuje izdavanje američke vize 'svakome tko je osobno zagovarao ili pomagao u progonu bilo koje osobe ili skupine osoba zbog rase, vjere ili nacionalnog podrijetla'. Geiser je kod traženja vize prešutio svoju pripadnost SS-u i službu u logorima.

Dopunjeni američki zakoni iz 1978. omogućuju deportaciju svih koji su sudjelovali u nacističkom progonu ili su pomagali nacistima.

Geiserovi odvjetnici su u žalbenom postupku navodili kako on nikada nije zlostavljao ili ozlijedio nekog zatočenika, no Žalbeni sud u Philadelphiji prošloga lipnja je zaključio kako Geiser nije trebao nikoga ozlijediti da bi sudjelovao u progonu.

'Geiser je čuvao stražu na vanjskom rubu koncentracijskog logora s uputama da puca iz puške na zatočenika koji pokuša pobjeći. Time je njegovo osobno djelovanje pomoglo čuvanju zatočenika u logoru gdje su progonjeni', naveo je u odluci sudac Michael Fisher. 

Odlukom Vrhovnog suda okončan postupak protiv Geisera

'Odlukom Vrhovnog suda da odbaci Geiserov zahtjev praktično je okončan postupak denaturalizacije protiv Geisera', izjavila je u srijedu glasnogovornica Ministarstva pravosuđa Laura Sweeney.

Idući korak u sličnim slučajevima, po njezinim je riječima, postupak deportacije koji će pokrenuti Ministarstvo, a zahtjev za deportaciju bit će podnesen imigracijskom sudu u blizini Geiserova prebivališta, a najbliži su u New Yorku, Philadelphiji, Clevelandu i Buffalu. Moguće je da se Geiseru zakaže saslušanje pred imigracijskim sudom prije donošenja odluka, no neke odluke donose se i samo na temelju podneska, kazala je Sweeney.