Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Zajednička obrana

SIGURNOSNA SITUACIJA U EUROPI SVE GORA Stvara se europska obrambena unija?

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Zastupnici EP-a traže zajedničku europsku obrambenu politiku.

Europska unija se treba uhvatiti u koštac s pogoršanjem sigurnosnog stanja unutar i izvan svojih granica, pomažući oružanim snagama zemalja članica da bolje surađuju. To je prvi korak u gradnji zajedničke obrambene politike, zaključak je zastupnika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta (AFET), koji su ovaj tjedan izglasali izvješće o Europskoj obrambenoj uniji (EDU).

Pročitajte i ovo Proizvodnja streljiva Povećanje proizvodnje streljiva Europska komisija usmjerila milijarde eura za jačanje zajedničke europske obrane Vodostaj rijeke Une Snimke iz zraka Pogledajte novi sustav koji je prvi put obranio Hrvatsku Kostajnicu od poplave

Zastupnici predlažu, među ostalim, uspostavu europskog operativnog stožera za planiranje, zapovijedanje i upravljanje operacijama upravljanja krizama te povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a, objavio je Europski parlament.

Zadnjih godina sigurnosna situacija u Europi i njezinom okruženju jako se pogoršala zbog izazova kao što su terorizam, hibridne prijetnje, kibernetički kriminal i energetska nesigurnost, s kojima se nijedna zemlja ne može nositi sama, kaže se u izvješću, koje je pripremio Urmas Paet (ALDE, EE).

Zastupnici žele da EU reagira brže i bolje na realne prijetnje, za što je potrebno da europske oružane snage bolje surađuju. "Dvije trećine europskih građana žele vidjeti veći angažman EU-a u pitanjima sigurnosi i obrane", kaže se u tekstu, koji se poziva na ispitivanje Eurobarometra iz lipnja 2016.

Izvješće poziva Europsko vijeće da predvodi gradnju "zajedničke obrambene politike EU-a i osigura dodatna financijska sredstva za njezinu provedbu."

Zastupnici predlažu osnivanje europskog operativnog stožera koji bi planirao, zapovijedao i upravljao operacijama upravljanja krizama. Pozivaju također zemlje članice da poštuju cilj da se za obranu izdvaja 2 posto BDP-a i da uspostave "multinacionalne snage u sklopu stalne strukturirane suradnje te da one budu na raspolaganju Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici".

Odbor za vanjske poslove usvojio je također izvješće o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, u kojem poziva na njezinu temeljitu reviziju kako bi se osnažila europska autonomija i, među ostalim, predlaže pokretanje europske misije obuke iračkih snaga kako bi se pomoglo zemljama članicama koje sudjeluju u borbi protiv Islamske države u toj zemlji.

Picula: Sigurnost i obrana ne smiju biti najslabije karike EU-a

Tom prilikom usvojeno je svih 15 amandmana hrvatskog eurozastupnika Tonina Picule, koji je na izvješću o Europskoj obrambenoj uniji radio kao izvjestitelj u sjeni u ime političke grupe socijalista i demokrata, priopćio je njegov ured.

"Sigurnost i obrana ne smiju biti najslabije karike europskih integracija. Neuspjeh da građanima osiguramo sigurnost dovest će do daljnjeg udaljavanja od europskog projekta i okretanju nacionalnim politikama", upozorio je prilikom predstavljanja izvješća Picula.

U izvješće je ušao Piculin amandman da Europska obrambena unija treba ojačati kapacitete Europe za promicanje sigurnosti unutar i izvan svojih granica, te ujedno dozvoliti zemljama članicama, u okviru Zajedničke sigurnosne i obrambene politike, mogućnost autonomnog djelovanja u slučajevima kada NATO nije spreman djelovati ili gdje je akcija EU primjerenija

“Zaista jaka Europska obrambena unija (EDU) mora moći ponuditi jamstva zemljama članicama da djeluju i izvan njihovih pojedinačnih mogućnosti.”

Picula također poziva članice da provedu sve mjere za provedbu članka 42 stavka 7 Lisabonskog ugovora kako bi se zemljama i institucijama EU-a omogućilo da učinkovito upravljaju doprinosima i pomoći drugih zemalja članica, kako bi se izbjegle razlike u interpretaciji kao kad je Francuska prvi put aktivirala ovaj članak o uzajamnoj obrani nakon napada u Parizu.

Među amandmanima je i Piculin da se "Europska obrambena unija treba temeljiti na redovitim zajedničkim sigurnosnim procjenama zemalja članica, ali i biti fleksibilna da može odgovoriti i na individualne sigurnosne izazove i potrebe država članica".

Izazovi u pogledu financijskih ograničenja za državni proračun dolaze s odgovarajućim mogućnostima za napredak, koje proizlaze iz očite potrebe za bližom suradnjom između zemalja članica u području obrane. Ujedno je pozdravljeno osnivanje posebnog europskog fonda za istraživanje i razvoj obrambenih tehnologija, navodi se u priopćenju. 

Izvješće o Europskoj obrambenoj uniji prvi je službeni dokument uslijed jačanja političke potpore ovom projektu, nastavno na sve brojnije sigurnosne izazove s kojima se EU suočava. Nakon usvajanja na AFET-u, finalna potvrda izvješća očekuje se tijekom sljedećeg plenarnog zasjedanja Europskog parlamenta u studenom u Strasbourgu. (Hina)

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene