456822
456822
456822
456822
456822

PUTIN BI SE MOGAO RAZOČARATI Hoće li Trump izgladiti tenzije između Washingtona i Moskve?

  • , 12.11.2016., 16:09
  • Autor:
  • komentara

Trumpov dolazak u Bijelu kuću riskantan je zbog toga što još uvijek postoji mogućnost da on i Putin, dva tvrdoglava čelnika koji su se znali častiti komplimentima, kasnije shvate da su se krivo procijenili, tvrde ruski stručnjaci.

 
 
 
 
Donald Trump i Vladimir Putin (Foto: AFP, collage)
Donald Trump i Vladimir Putin (Foto: AFP, collage)

Nakon godina rasta tenzija između SAD-a i Rusije oko pitanja Ukrajine, Sirije, hakerskih napada i kontrole nuklearnog naoružanja, pobjeda Donalda Trumpa na američkim izborima mogla bi biti pokretač poboljšanja njihovih međusobnih odnosa.

No Trumpov dolazak u Bijelu kuću riskantan je zbog toga što još uvijek postoji mogućnost da on i Putin, dva tvrdoglava čelnika koji su se znali častiti komplimentima, kasnije shvate da su se krivo procijenili, tvrde ruski stručnjaci.

Američki dužnosnici i neovisni analitičari predviđaju da će Putin, koji je vratio moć Rusije na Bliski istok i u istočnu Europu, izbjegavati otvorene provokacije Trumpa dok ne preuzme vlast.

"Putin ima sposobnost zadovoljavanja svojih interesa na mnoge načine. Ponekad tomu može pomoći taktična diplomacija", smatra Fiona Hill iz Brookings Institutiona, think-tanka iz Washingtona.

"Trenutno smo u privremenom primirju", dodaje Hill, koja je služila kao američki obavještajac u Rusiji i Euroaziji u administracijama Georgea W. Busha i Obame, te je napisala knjigu o Putinu.

Putinova taktika čekanja

Michael McFaul, bivši američki veleposlanik u Rusiji u vrijeme Baracka Obame, smatra kako će Putin vjerojatno čekati da vidi može li postići nekakav dogovor s Trumpom oko ukidanja gospodarskih sankcija koje su Washington i Europska unija uveli zbog Ukrajine.

Hillary Clinton je tijekom kampanje kritizirala Trumpa zato što je hvalio Putina kao snažnog čelnika te jer u vrijeme sukoba u Siriji i Ukrajini tvrdi kako bi se odnosi s Rusijom trebali popraviti. Trump je propitkivanjem uloge NATO-a i nagovještavajući da bi mogao priznati rusku aneksiju Krima zbunio europske saveznike SAD-a.

Putin je Trumpa prošle godine nazvao "iznimno briljantnom i talentiranom osobom", a Kremlj je u četvrtak objavio kako je vanjskopolitički pristup novog američkog predsjednika iznimno blizak pristupu ruskog čelnika. Putin "ima budućeg predsjednika koji je izrazio želju za suradnjom i napuštanjem Obamine politike, pa zašto bi ga onda provocirao?", pita se McFaul.

Jedan američki dužnosnik prenosi kako se čini da je Putin odlučio produžiti humanitarni prekid vatre u Siriji kako bi Trumpu dao priliku da potvrdi svoju volju za jačanjem suradnje tih dviju država."Mislim da su prestali s napadima kako bi smanjili međunarodni pritisak na sebe, a sada, kao i ostatak svijeta, razmatraju novonastalu situaciju", rekao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.

Mnogi članovi Republikanske stranke imaju negativan stav prema Rusiji

Američka vlada optužila je Moskvu za hakiranje Demokratskog državnog odbora (DNC) i drugih stranačkih organizacija tijekom izborne kampanje, što je Rusija odbacila. Trump je odbio optužiti Rusiju, a ruski hakerski napadi na dan izbora, čega su se neki pribojavali, nisu se dogodili.

Trump nije iznio detalje svoje buduće politike prema Rusiji, ali mnogi u njegovoj stranci, uključujući i potencijalne glavne savjetnike i članove kabineta, prema Moskvi imaju negativan stav.

Bivši predsjednik Zastupničkog doma američkog parlamenta Newt Gingrich, Trumpov saveznik koji bi mogao dobiti funkciju u novoj vladi, 2014. je kritizirao Obamu zbog mlakog odgovora na rusku aneksiju Krima. Putin je, pisao je tada Gingrich, "nemilosrdno odlučan vođa kojeg motiviraju nacionalizam i imperijalistički nagon".

Iako se u Moskvi slavi Trumpova pobjeda nad bivšom državnom tajnicom Hillary Clinton koja je bila veoma kritična prema Putinu, neki Rusi upozoravaju da treba biti oprezan, a ne euforičan.

"Ideja da će se s Trumpom moći lakše dogovoriti nego s Clinton je pogrešna. Sve će to biti testirano kad se krene na posao", rekao je analitičar Vladimir Bruter za tabloid Komsomolskaya Pravda koji je sklon Kremlju.

Putin je sklon izazivanju svojih suparnika, pogotovo kad osjeti slabost, a već je davno objavio kako želi vratiti globalnu ulogu Rusije u svijetu, piše Reuters.

Prošlog je mjeseca suspendirao sporazum s Washingtonom o raspolaganju plutonijem, te je iznio listu uvjeta kako bi se on nastavio, poput ukidanja gospodarskih sankcija, kompenzaciju štete koja je njima nastala, te smanjenja američke vojne prisutnosti u istočnim državama NATO-a na razinu od prije 16 godina.

Putina će Trump razočarati zaokretom u energetskoj politici

Sam ruski redsjednik Vladimir Putin, čini se, dobro se kladio kad je navijao za izbor Donalda Trumpa za novog američkog predsjednika, jer opće poznata je stvar da između Putina i Hillary Clinton nema baš nikakve ljubavi.

Međutim, u komentaru za Deutsche Welle, stručnjak za ruska pitanja u tom mediju, Andrej Gurkov, smatra da će se Putin jako razočarati u Trumpu, ali ne zbog vojnih tenzija, već zbog posve drugog razloga - potpunog zaokreta u energetskoj politici od strane SAD-a.

Putin se nada da će Donald Trump biti nekonvencionalan predsjednik te da će ga odrješiti njegovih kršenja međunarodnog prava, poput primjerice aneksije Krima i ukinuti nametnute sankcije, piše Gurkov. On piše da se Trump i Putin, isto tako se čini, nalaze na istoj valnoj duljini, osobno i ideološki.

Nakon što je u Dnevniku Nove TV politički analitičar Mate Mijić usporedio Trumpa s bivšim talijanskim premijerom Silvijom Berlusconijem, to je učinio i Gurkov, uz dodatak da kad je riječ o Trumpu, one je kudikamo moćnija verzija Berlusconija.

Da bi Trump ostvario svoj slogan iz kampanje - "Učinimo Ameriku ponovno velikom", trebat će ostvariti ekonomski uspjeh na domaćem tlu i pokazati snažno vodstvo na međunarodnoj sceni. Tko mu stoji na putu u ovom drugom slučaju? Pogađate, Vladimir Putin i njegova vizija multipolarnog svijeta, u kojem se, naravno, Rusija uzdiže na mjesto moći, piše Gurkin.

S druge strane, Trumpa ponajmanje brinu ekološka pitanja pa bi on mogao, u želji za povećanjem radnih mjesta, pogurati veću proizvodnju sirove nafte u SAD-u, kako bi ojačao energetsku neovisnost SAD-a. To bi dodatno oslabilo cijenu nafte na globalnom tržištu, koja je već ionako vrlo niska i čija cijena uvelike šteti Rusiji.

Isto tako, piše Gurkov, većom proizvodnjom električne energije iz ugljena, SAD bi mogle izvoziti znatno više ukapljenog plina prema Europi te na taj način uzimati dio profita ruskom gigantu na tom tržištu - Gazpromu. To vjerojatno Putina ne bi učinilo pretjerano sretnim.

Gurkin zaključuje kako će ruska oklada na Trumpa biti baš poput Krima, kad je riječ o posljedicama po Rusiju, odnosno blistava taktička pobjeda, ali katastrofalan strateški poraz. (B.V./D.B./Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se