Obavijesti Video Pretražite Navigacija

WWF upozorava: Svjetske rijeke su ugrožene

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Pet azijskih rijeka, o kojima ovisi 870 milijuna ljudi, nalazi se na popisu deset najugroženijih svjetskih bazena, pokazalo je izvješće Svjetske zaklade za zaštitu prirodu (WWF) koje je objavljeno u utorak.

U Aziji su najugroženije rijeke Jangce, Mekong, Salween, Ganges i Ind, u Europi Dunav, u Latinskoj Americi Rio de La Plata i Rio Grande, u Africi Nil, a u Australiji Murray-Darling.

Pročitajte i ovo Poplave u Karlovačkoj županiji - 1 DONOSI DNEVNK NOVE TV Dramatično u karlovačkim naseljima, mještani krive Hrvatske vode za poplave: "Ne znam što dalje" Ilustracija TRAJNA PRIJETNJA ZDRAVLJU Masovni pomor ribe u rijeci: Otkriveno golemo zagađenje opasnim toksinom

"Loše upravljanje i neprikladna zaštita prirodnih područja ne
omogućuju nam da budemo sigurni da će rijeke i dalje teći", upozorava se u izvješću WWF-a objavljeno je prigodom Svjetskog dana voda 22. ožujka.

"Ako se ništa ne poduzme, izbijat će sve više sukoba za pristup vodi", upozorava Jamie Pittock, direktor globalnog programa WWF-a za slatku vodu.

Zbog pretjeranog korištenja vode za poljoprivredu i piće "Rio Grande i Ganges mogli bi potpuno presušiti", tvrdi WWF.

Ind ugrožava globalno zagrijavanje jer se u tu rijeku tope himalajski ledenjaci. 

Porast temperatura ugrožava ribolov, izvore i mir na području Nila i Viktorijina jezera, upozorava WWF.

Mekong je žrtva pretjeranog izlova ribe, a Jangce guši
industrijalizacija duž obala.

Za Rio de la Plata, Dunav i Salween najveću opasnost predstavljaju brane i infrastruktura za plovidbu.

"Vlade zabrinute zbog smanjenja izvora vode do kojeg je došlo zbog klimatskih promjena, grade sve više brana kako bi stvorile što više zaliha, a time se troši još više voda rijeka i stvaraju dodatni ekološki problemi", upozorava Pittrock.

Usto, brojne vlade žele izgraditi hidroelektrane kao izvore čiste energije, što još jednom blokira riječni tok i uništava ribe, dodaje. 

Korištenje slatke vode povećava se dva puta brže od stanovništva, što znači da će 2025. više od 60 posto ljudi živjeti u područjima u kojima će vladati nestašice vode, procijenio je Institut za okoliš u Stockholmu.

"Izvješće ocrtava do koje mjere neobuzdani razvoj prijeti sposobnosti prirode da zadovolji naše sve veće potrebe", zamjećuje Pittock.


Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene