Otok Bogoslof nalazi se 98 kilometara sjeverozapadno od Dutch Harbora na Aljasci i od sredine prosinca prošle godine ne prestaje eruptirati. Od Božića je eruptirao već 37 puta, posljednji put u ponedjeljak. Aljaški Opservatorij za vulkane priopćio je kako je posljednja erupcija trajala 12 minuta te da prate magnitudu erupcije.
Nakon erupcija u ponedjeljak nije odmah poslano upozorenje za pilote, iako su ona poslana zbog erupcija prošli tjedan i vulkanskog pepela na visinama na kojima bi mogao utjecati na letove.
Nedavne erupcije vulkana Bogoslof uglavnom su trajale između 30 i 60 minuta, a vulkanski pepeo se popeo na čak 9000 metara.
"Eruptivna aktivnost je započela serijom eksplozija ispod razine mora", izvijestio je Američki geološki institut (USGS). "To je rezultiralo plutajućim oblacima vulkanskog pepela koji nisu zaprijetili samo lokalnom zračnom prijevozu, već i velikim avionima na ruti Sjeverna Amerika - Azija. Najčešća prijetnja vulkana na Aljasci je upravo vulkanski pepeo".
Vulkanski pepeo naime, može uzrokovati zakazivanje mlaznog motora, zagaditi prozore na kokpitu ili utjecati na elektroniku u navigacijskom sustavu. Avioni na rutama prema sjevernom Pacifiku i dalekom istoku Rusije prolaze preko ili pored više od stotinu potencijalno aktivnih vulkana. Svaki dan iz Azije, Sjeverne Amerike i Europe tim rutama prođe više od 50.000 putnika te teret vrijedan milijune dolara.
Nije izvjesno koliko će dugo vulkan Bogoslof nastaviti s erupcijama. Geologinja Kristi Wallace kaže kako je 36. erupciju obilježilo čak više od 200 udara groma i pojačana seizmička aktivnost koja je trajala danima.
"I potom se samo ugasio", kazala je geologinja.
Vulkanski otok Bogoslof je u stvari vrh podvodnog vulkana koji se u obliku stožca proteže gotovo 1700 metara u dubinu, sve do Beringovog mora. Otok se prvi put pojavio nakon podvodne erupcije 1796. godine. Kasnije eksplozije i erupcije izazvale su da još dodatno "naraste" u visinu. U konstantnom je "stanju nemira" i može eruptirati u bilo kojem trenutku.
