9916
9916
9916
9916
9916

Vješanje je smišljeno kako bi ubilo brzo i efikasno

  • , 16.01.2007., 10:13
  • Autor:
  • komentara

U vješanju nema ništa nježno ni u skladu s pravima čovjeka. Takav je način ubojstva smišljen kako bi se 'žrtvi' slomio vrat, a ona se ugušila veoma brzo.

 
 
 
 
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja
Fotografija je uklonjena radi isteka prava korištenja

U nedavnim iračkim pogubljenjima bivši diktator Sadam Husein i njegovi suradnici, završili su na vješalima. 

Pri vješanju koje je odobrio tamošnji sud žrtve padnu sa znatno veće visine nego pri vješanju s otvorom na podu. Na taj način uže postaje sasvim nesavitljivo i snaga omče dovoljna je da žrtvi trenutno slomi vrat i izazove potpunu paralizu i nesvijest.

Vješanje izaziva klasičnu 'frakturu vješanja', prijelom između vrata i glave tj. prelamanje vratne kralježnice. U najvećem broju slučajeva žrtva umire od gušenja.

Nitko zapravo pouzdano ne zna koliko je potrebno da žrtva umre nakon vješanja. Stručnjaci pretpostavljaju kako se radi samo o nekoliko sekundi ili najviše nekoliko minuta. 

Za razliku od vješanja pri samoubojstvu, u sudskom tipu vješanja nastaju znatna oštećenja na kralješcima. Ako žrtva padne s dovoljne visine i još pri tome uhvati dovoljnu brzinu to je dostatno da joj pri padu pod stiskom omče otpadne glava. 

Upravo to se dogodilo polubratu bivšeg iračkog diktatora, Barzanu Ibrahimu. U iznimnim slučajevima intezivan strah koji se javlja u takvim situacijama može dovesti do srčanog udara od kojeg žrtva može umrijeti. 

'Vješanje je veoma okrutan način ubojstva. Fraktura vratne kralježnice zaustavlja disanje pa umiru hvatajući dah'', objašnjava Harold Hillman, stručnjak za pogubljenja koji predaje na Sveučilištu Surrey.  

Čak i kada je vrat slomljen, objašnjava Hillman, krv još prenosi kisik u mozak, pa on još uvijek na nekim razinama može funkcionirati dok god ne potroši zalihe kisika. 

To znači kako se izraz lica još uvijek može mijenjati čak i kada je glava odrubljena. 

To se dogodilo i Mariji Antoineti, kada joj je odrubljena glava, pa je dobro poznat njezin smiješak nakon toga. Hillman tvrdi kako se takve nehotične reakcije licem mogu dogoditi sve dok u mozgu ima zaostalog kisika. 

Kriminalce vješaju još od vremena Perzijskog Carstva, prije više od dvije i pol tisuće godina. Posljednji 'napredak' u 'tehnologiji' vješanja napravljen je u 19. stoljeću određivanjem visine s koje je najpoželjnije da žrtva padne. U skladu s tim zaključeno je da dužina konopca ovisi o težini zatvorenika, ne bi li se proizvela dovoljna snaga kako bi žrtvi bio slomljen vrat. 

Ipak, ponekad se u proračunima događaju pogreške, kao u slučaju Barzana Ibrahima, kada snaga stiska omče bude prejaka i dolazi do odrubljivanja glave.

Iračke vlasti tvrde kako su vješala izrađena u skladu s međunarodnim standardima, no društva za zaštitu prava čovjeka tvrde suprotno. 

'Ne postoje okolnosti prema kojima je vješanje u skladu s pravima čovjeka', objašnjava Param-Preet Singh, konzul međunarodnog pravnog programa pri Human Rights Watchu. 

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.

Dnevnik.hr na Facebooku

 
 


DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se