U izvješću o 'nekažnjavanju klevete' razmatranom u Strasbourgu, oni osuđuju neumjerene zahtjeve za odštetom i kamatama 'koje bi mogle dovesti u opasnost vjerodostojnost progonjenog medija'.
Pročitajte i ovo
Dokument, koji nije obvezujući, poziva 47 zemalja članica europske organizacije 'na usvajanje njihovih zakonskih propisa'.
Zahtijeva da politički uglednici i šefovi država više ne uživaju u
'pojačanoj zaštiti' u području klevete.
Jedino bi pozivi na nasilje i mržnju kao i antisemitski govor ostali podložni zatvorskoj kazni.
Neke države već su pristupile nekažnjavanju klevete, predviđajući tek mjere koje proizlaze iz građanskog prava. No, one mogu dogurati do velikih svota odštete i kamata što može imati 'zastrašujući učinak' na novinare.
Kaznene mjere često nalikuju 'pokušajima vlasti da primoraju medije koji kritiziraju na šutnju', piše u tekstu koji spominje Albaniju, Azerbajdžan, Rusku Federaciju i Tursku.
Brojne tužbe ondje podnose vladini dužnosnici pa je više novinara trenutno u zatvoru.
Druge zemlje predviđaju zatvorske kazne u svojem kaznenom zakoniku, ali se one obično ne izriču.
Maksimalne kazne mogu iznositi od godinu dana (Hrvatska, Island, Litva) do pet godina (Armenija, Azerbajdžan, Njemačka, Italija, Slovačka).
