Obavijesti Video Pretražite Navigacija
Svijet u 2009.

VIDEO: Svjetski događaji koje ćemo pamtiti

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Počelo je mračnim siječnjom. Dok se Europa smrzavala, na Bliskom se istoku vodio rat, ali ipak sve oči bile su uprte u novu nadu – tek izabranog predsjednika SAD-a Baracka Obamu.

Prvi afroamerikanac izabran na najvažniju funkciju Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama prisegnuo je za predsjednika u siječnju. Svijet se lomio pod teretom globalne financijske krize, ratova, narušenih međunarodnih odnosa, klimatskih promjena i svi su s nestrpljenjem pratili svaki njegov korak.

Pročitajte i ovo Godina promjena - 6 Izbori u više od 70 zemalja Stiže megaizborna godina na svjetskoj razini: Što će se sve promijeniti? Ilustracija Zima zima, zube ima Zimski uvjeti iznenadili mnoge: Kako se sa snijegom i hladnoćom nose europske zemlje u kojima su uvjeti ekstremni?

>> Obama prisegnuo pred milijunima Amerikanaca

U isto vrijeme, Europa okovana snijegom i ledom, hladila se svakim danom sve više nakon što su moćni Rusi zatvorili plinske ventile zbog sukoba oko plaćanja vrijednog energenta koji do Zapada putuje preko Ukrajine. Pokušaji da se plinska kriza okonača, dugo nisu davali nikakve pozitivne pomake. Većim potrošačima počela su iskapčanja plina i svatko se snalazio kako je znao. Uzastopni sastanci premijera dvije zemlje, Vladimira Putina i Julije Timošenko ipak su urodili plodom, a Europa je odahnula. Samo na trenutak.

>> Opskrba Balkana ruskim plinom se normalizira

Okončanjem plinske krize nije bilo vremena za opuštanje. Europa, ali i cijeli svijet uskoro se suočio s novim problemom. U Meksiku se pojavila svinjska gripa, nova bolest, koja se ubrzo proširila svijetom i najgore je, čini se, pogodila upravo Ukrajinu. Samo ondje oboljelo je više od milijun ljudi, a broj smrti povezanih s tom bolesti u cijelom svijetu popeo se na 10.582 i još raste. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je pandemiju od koje su najviše profitirale farmaceutske kompanije. Sklapale su i više nego odlične poslove prodajući sumnjivo cijepivo čije je korištenje dopušteno samo na vlastitu odgovornost. Osim toga posljedice s kojima se suočio nemali broj cijepljenih sve su samo ne zanemarive.

>> Kanada povukla cjepivo protiv gripe H1N1 zbog 'teških' reakcija

>> Nov oblik svinjske gripe u Meksiku i SAD-u

Financijska kriza nije zaobišla nikoga. Lako se ostajalo bez posla, a bez krova nad glavom još lakše. Neplaćeni računi i plijenidba nekretnina dovela je do toga da se na dražbi u isto vrijeme našao jedan cijeli američki grad. Umjesto u toplim kućama, ljudi su spavali u šatorima na rubovima gradova u kojima su nekada sasvim solidno živjeli. Financijaši zbog čijeg su se neodgovornog ponašanja mali ljudi i našli na ulici, svoje su džepove punili basnoslovnim bonusima. Povrh toga, američka je vlada u kompanije ubrizgala 700 milijardi dolara. Slično su činile i vlade drugih zemalja. Gospodarstvo se opravlja samo prividno – ljudi mogu trošiti jer vlada omogućuje olakšice. Što će biti kada se ukinu, može se samo nagađati.

>> VIDEO: Masovne selidbe iz New Yorka

Usred financijske krize susjednu je Italiju zatresao razorni potres koji se osjetio i u Hrvatskoj. Život je u L'Aquilli izgubio nekoliko stotina stanovnika, 70.000 ostalo ih je bez doma. Regija je sravnjena sa zemljom, pomoć je stizala sa svih strana svijeta, a talijanski premijer Silvio Berlusconi sve je šokirao kada je bez ustručavanja i imalo poštovanja prema žrtvama rekao da samo zamisle da su 'na kampiranju'. Adekvatan smještaj za stanovnike L'Aquille još uvijek nije pronađen. Sve se moglo spriječiti da su vlasti poslušale seizmologa Giocchioa Giulianija koji je potres predvidio temeljem mjerenja koncentracija plina radona oko seizmički aktivnih područja i upozoravao na katastrofu koja je uslijedila.

>> Predvidio potres, prijavili ga jer širi paniku

>> Berlusconiju žrtve potresa 'na kampiranju'

Ni istok nije mirno spavao. Tek što su završili redovni predsjednički izbori u Iranu, a pobjedu ponovno odnio dotadašnji predsjednik Mahmud Ahmadindežad, pristaše njegova suparnika Mira Huseina Musavija izašli su na ulice. Nije dugo trebalo da prosvjedi postanu nasilni. Pucali su svi i na svakoga. U jednom takvom krvavom okršaju, ni kriva ni dužna, stradala je iranska studentica Neda. Snimka trenutka njezina ubojstva veoma je brzo obišla svijet. Jedni tvrde da je ubijena metkom pripadnika provladine milicije. Vlasti su pak za Nedinu smrt optužile prosvjednike, kažu da su nedužnu djevojku 'ubili zbog propagande protiv režima'. Duboko uznemireni, ali i zbunjeni, građani mnogih zemlja izašli su na ulice i prosvjedovali. Jedni protiv Irana, drugi protiv SAD-a, kojeg smatraju glavnim huškačem Iranaca protiv njihova vlastita, legitimno izabranog predsjednika. Naposljetku je ubojica identificiran kao Abbas Kargar Javid, pripadnik provladine milicije. Pronađen je pomoću osobne iskaznice koju mu je oduzela rulja zaustavivši ga ubrzo nakon što je napustio krvavu scenu ubojstva tijekom masovnih prosvjeda 20. lipnja.

>> 'Neda je željela demokraciju i slobodu za svoj narod'

Sreće ove godine nije imao ni talijanski premijer Berlusconi. Osim po optužbama da je svoje carstvo gradio na suradnji s mafijom, on će 2009. pamtiti po udarcu koji mu je u okupljenom mnoštvu, uz prisutvo kamera, zadao Massimo Tartaglia suvenirom katedrale, pri čemu je premijer krvario pred cijelim svijetom. Neki će reći – sasvim zasluženo. Slomljen mu je nos, ostao je bez zuba, ali Italiji se još uvijek smješka.

 >> VIDEO: Berlusconi će se od napada oporavljati tjednima

Suđenje optuženom za ratne zločine, Radovanu Karadžiću, napokon je počelo. Pred sud su stigle žrtve rata, a on se odbio pojaviti kazavši kako nije spreman. Obranu priprema, rekao je bahato, u neljudskim uvijetima. 'Mislim da je Europa ponovno pala na koljena te pokazala da je njihova politika protiv žrtava', riječi su Munire Subašić koje možda i ponajbolje opisuju Karadžićeve kazališne predstave pred sudom koji ih najblaže rečeno tolerira, ako ne i u svojoj bolesnoj realnosti podržava. Kao i njegovi prethodnici i Karadžić pokušava bojkotirati proces. Na pomolu je osim Šešeljevog, čini se još jedan cirkus.

>> Karadžić: 'Radim u neljudskim uvjetima'

>> Karadžić: Sude, danas ne dođem, ali sutra će mi biti zadovoljstvo

Tijekom jeseni i posljednje su članice Europske unije rekle 'Da' Lisabonskom sporazumu. Nije dugo trebalo, a da jedna od njegovih brojnih stavaka za uređivanje EU postane i realnost. Nakon mjeseci nagađanja i špekualcija s velikim i poznatim imenima oko toga tko bi trebao biti prvi predsjednik EU, odnosno stalni predsjednik Europskog vijeća, na izvanrednom summitu u studenom za to je mjesto izabran belgijski premijer Herman van Rompuy.

>> Van Rompuy je prvi stalni predsjednik Europskog vijeća

Predsjednik s drugog kontinenta, čiji se angažman s konkretnim ciljevima i rezultatima (za razliku od Rompuyjevih) očekuju, na iznenađenje cijelog svijeta dobio je Nobelovu nagradu za mir. Iako Obama na dužnosti nije bio ni godinu dana, iza sebe nije imao rješenja kojima se mogao pohvaliti, ratovi u Afanistanu i Iraku još uvijek su surova stvarnost, popularnost mu strmoglavo pada, a i sam je priznao da je potpuno iznenađen odabirom, nagradu je primio na svečanoj dodjeli u Oslu 10. prosinca.

>> 'Nagradu primam s dubokom zahvalnošću i velikom smjernošću'

Svijet je u svibnju šokirao pad Air Franceovog Airbusa 330 u Atlantik na letu iz Rio de Janeira u Pariz. Poginulo je svih 228 putnika i članova posade. Među njima je bio i hrvatski pomorac. Zrakoplov je u jednom trenutku jednostavno nestao s radara kontrolora leta. Nakon intenzivnih potraga i velikih napora, još uvijek nije pronađena crna kutija čiji sadržaj krije odgovore na pitanja koja bi bacila svjetlo na uzroke nesreće.

>> 'Nema mjesta velikom optimizmu da će crne kutije biti nađene'

Još je jedan Airbus ove godine plijenio pažnju. U rijeku Hudson u New Yorku zbog otkazivanja motora sasvim je prisebno sletio pilot Chesley Sullenberger i tako spasio živote 155 ljudi, svih koji su se našli tom letu. 'Samo sam radio svoj posao', skromno je rekao pilot, kojeg su mediji odmah proglasili herojem.

>> VIDEO: Pilot spustio avion u Hudson i spasio 148 putnika

Crna 2009. imala je i nekolicinu svjetlih trenutaka. Jedan od njih uspjeh je američke svemirske agencije NASA, koja je nakon udara sonde LCROSS početkom listopada, otkrila da na Mjesecu ima 'znatnih količina vode'. Otkriće vode olakšat će rad baza na Mjesecu. Očekuje se postavljanje malih baza na kojima će ljudi boraviti i proučavati svemir.

>> NASA pronašla znatnu količinu vode na Mjesecu

Povezane teme

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene