Dmitrij Andrejev iz snaga za strateške projektile ruske vojske, prošlog je mjeseca najavio da će mobilni roboti stražariti na pet instalacija balističkih raketa u Rusiji. Ti roboti mogu sami otkrivati i uništavati mete, bez upletanja ljudskog vojnog kadra. New Scientist zaključuje kako Rusija preuzima primat u novoj robotskoj utrci u naoružanju.
Pročitajte i ovo
Ruski protunapad
Ukrajina izgubila veliki dio teritorija u Rusiji: "Neprijatelj pojačava svoje protunapade"
idu ravno na front
Na ulicama ukrajinskih gradova nasilno regrutiraju muškarce: Pogledajte kako ih vojska odvodi i s koncerata, svadbi...
Robotskog stražara o kojem Andrejev govorio izradila je Radio tvornica u Iževsku, koji je od Moskve udaljen 1.200 kilometara. Robot teži 900 kilograma, ima kamere, laserski mjerač daljine i radarske senzore. Glavno naoružanje mu je teška strojnica kalibra 12,7mm te opcionalno dodatno lako naoružanje. Taj "mobilni robotski kompleks", kako je nazvan, podosta je i hitar, jer može razviti brzinu od 45 kmh na gusjenicama. Autonomija djelovanja robota je 10 sati, a u stanju pripravnosti (spavanja) može biti i do tjedan dana.
Kerry pokazao zube: Ako Rusija nastavi s vojonim operacijama, bit će to skupa greška
Prošle godine je predstavljen na vojnom sajmu održanom u Rusiji. Robot osim u automatskom, može djelovati i u poluatomatskom režimu. SAD, s druge strane imaju politiku autoriziranja uporabe vatrenog oružja, koja dolazi isključivo od strane osobe, nikako od umjetne inteligencije. Američke bespilotne letjelice ne ispaljuju rakete same od sebe, to rade vojne osobe koje njima upravljaju, primjerice.
Za kretanje u smjeru naoružavanja robota u Rusiji zaslužan je ministar obrane Sergej Šojgu, koji je u siječnju 2013. još izjavio kako će ruska vojska proširiti uporabu robota te time uštedjeti 2,4 milijarde dolara tijekom naredne dvije godine. Zamjenik ruskog premijera Dmitrij Rogozin najavio je u lipnju 2013. izgradnju novog vojnog laboratorija za robote unutar tvornice Degtjarev u Kovrovu te novi centar za vojnu robotiku u sklopu Inženjerske akademija ruskog ratnog zrakoplovstva Žukovski.
"Moramo bitke voditi bez kontakta, tako da naši momci ne ginu i zato je nužno korištenje ratnih robota", istaknuo je Rogozin.
U SAD-u, stražare samo nenaoružani robotski sustavi MDARS i to oko nuklearnih silosa i mornaričkih baza, dok apetit za ratnim robotima gotovo da i ne postoji. U Iraku i Afganistanu SAD su koristile mnoštvo UGV (unmaned ground vehicle) robota za razminiranje. No, testiranja robotskih sustava SWORDS u Iraku 2007. godine, koji su bili naoružana verzija robota Talon, koji se koristio za razminiranje, prekinuta su zbog incidenata. Naime, zabilježeni su slučajevi u kojima bi se američki vojnici našli na nišanu robota, a to je bilo dovoljno da se čitava stvar odgodi za neka druga vremena.
"Pomisao da države razvijaju automatizirane sustave naoružanja koji sami mogu odabrati mete i napadati ih, izaziva veliku zabrinutost za čovječanstvo", istaknuo je Thomas Nash, direktor skupine Article 36 iz Velike Britanije, koja se bavi kontrolom naoružanja.
Obzirom na stanje u Ukrajini, ruski roboti mogli bi potegnuti iz raketnih baza na bojište. U priloženom videu možete pogledati kakvu bi asistenciju pružili ruskim postrojbama na terenu. Radi se o promotivnom videu ruskog MUP-a, koji prikazuje interventnu policiju koja trenira s naoružanim robotom.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook