NOVI EUROPSKI POREDAK Prijeti li EU domino efekt?

Kako je njemački ministar financija, Wolfgang Schäuble naglasio, istupanje Velike Britanije iz Europske unije je nešto što ne može biti zanemareno, a moglo bi izazvati domino efekt, odnosno potaknuti ostale 'euroskeptične' zemlje da učine isto. Iako napominje kako je 'malo vjerojatno' da će se to dogoditi, opasnost postoji.

Pročitajte i ovo PA TI BUDI EUROSKEPTIK Hrvatska u plusu oko uplata i isplata iz EU proračuna i to za 16 milijardi eura Studija pokazala NISU BRITANCI IAKO JE BREXIT 'IZA UGLA' Iznenadit ćete se tko su najveći euroskeptici u EU

Pokazuju to i brojke studije objavljene proteklog tjedna od strane Centra za istraživanja u Washingtonu, koja pokazuje da u najvećim zemljama Unije pada broj onih koji zagovaraju ideju Europske unije.

Istraživanje koje je obuhvatilo 10 najvećih zemalja Europske unije pokazuje kako raste podrška ostanku Velike Britanije u Uniji. Tako se izjasnilo čak 70% ispitanika koji Brexit vide kao loš potez. S druge pak strane raste broj onih koji smatraju kako je Europska unija 'potonula', naglašavajući porast nezadovoljstva politikom Bruxellesa osobito kada je riječ o migrantskoj krizi i neprestanim lošim gospodarskim pokazateljima.

Raste broj euroskeptika

Samo 38% ispitanika na području Francuske zagovara politiku Europske unije, što je za 17% manje od rezultata prošlogodišnjeg istraživanja. Podrška Europskoj uniji u Španjolskoj pala je za 16%, na 47%, u Njemačkoj za 8% gdje 50% ispitanika smatra da je politika EU-a dobra. Podrška pada i u Velikoj Britaniji, za 7a5, te iznosi 44%. Najviše zagovaratelja politike EU ima u Poljskoj (72%) i Mađarskoj (61%).

Brexit će zasigurno dovesti do referenduma iste naravi i u zemljama poput Švedske, Danske i Nizozemske, kao i u Francuskoj zbog nadolazećih predsjedničkih izbora.

Analitičari napominju kako je još uvijek prerano iznositi prognoze o pokretanju referenduma o izlasku iz EU u ostalim zemljama. Vjerojatnije je, napominju analitičari, da će se pojaviti potreba za ponovnim dogovaranjem uvjeta i podjelom moći, što bi moglo dovesti do smanjenog utjecaja tijela Europske unije.

Nizozemska anti-muslimanska i anti-europska Slobodarska stranka prema anketi provedenoj u siječnju osvaja čak 47 mjesta u Parlamentu, a do izbora koji se održavaju sljedeće godine taj broj mogao bi biti još veći. Čelnik stranke, Geert Wilders, kazao je kako bi Brexit mogao poslužiti kao primjer ostalima da donesu istu odluku.

U Skandinaviji, Švedska demokratska stranka koja drži ravnotežu snaga u Stockholmu, formalno se izjasnila u korist ostanka u EU, no kažu da današnji blok 'nije onaj za kojeg su Šveđani glasali na izborima za ulazak u EU', dodaju i da će učiniti sve to mogu da ograniče utjecaj EU-a.

Kristian Thulesen Dahl, vođa danske Narodne stranke, koja čini manjinsku liberalnu vladu Kopenhagena, izjavio je kako se nada da će Britanija ostati u Europi, ali samo zato što to vidi kao najbolju priliku za Dansku da popravi ponovo svoj odnos s EU.

U Francuskoj, predsjednica konzervativne Nacionalne fronte, Marine Le Pen, koja je prema anketama spremna za drugi krug na predsjedničkim izborima 2017., davno je rekla da će nastojati da Francuska vrati svoju moć u Europskoj uniji te najavljuje referendum.

Referendum u Britaniji nazvala je ključnim trenutkom u povijesti Europe te je predložila da se svakoj državi članici mogući da odluči želi li ostati ili napustiti Europsku uniju.

Čak i u Njemačkoj, Alternativa za Njemačku, treća najveća politička snaga u zemlji - kaže da će Brexit dovesti do mogućnosti za redefiniranje odnosa snaga, odnosno redefiniranje moći i politike unutar Europske unije, piše The Guardian.