Velika Britanija povlači vojnike iz BiH

"Jasno je da je Bosna i Hercegovina sve sigurnija zemlja", izjavio je pred zastupnicima britanskog parlamenta ministar oružanih snaga Adam Ingram, prenosi AFP.

Pročitajte i ovo 31 godinu poslije Mirni prosvjed u Zagrebu povodom obljetnice masakra u Ahmićima XI jedinica Otvorena birališta za Hrvatski sabor: U BiH registrirano više od 200.000 glasača

"Više od 600 vojnika - uglavnom iz Velške garde - vratit će se u
Veliku Britaniju", rekao je Ingram, objašnjavajući kako im mandat, koji ističe u ožujku, neće biti obnovljen, odnosno da vojnike koji će se vratiti neće zamijeniti novi.

Britanci će ostaviti samo nekoliko časnika u svojem sarajevskom stožeru, a manji broj vojnika pomoći će u demontiranju njihove baze u Banjoj Luci. Tijekom 15 godina boravka u BiH poginulo je 55 pripadnika britanskih vojnih snaga, kojima će se počast ukazati na nizu komemorativnih svečanosti.

Reuters prenosi kako je Ingram rekao da je povlačenje britanskih vojnika dio smanjenja snaga EUFOR-a, predviđeno odlukom EU koja je u ponedjeljak objavila da će svoje mirovne snage u BiH u lipnju smanjiti sa šest na dvije i pol tisuće vojnika. 

Velika Britanija, podsjeća dpa, objavila je kako će u proljeće
smanjiti svoje snage u Iraku za 1600 vojnika, a smanjuje svoju vojnu nazočnost i u drugim krajevima svijeta. Jedino će u Afganistan, kako je objavila u ponedjeljak, poslati 1400 dodatnih vojnika, čime će svoje snage u toj zemlji povećati na ukupno 7700 vojnika.

Britanski ministar obrane Des Browne ustvrdio je kako vojnici u BiH obavljaju policijske zadaće, ocijenivši to "neumjesnim" u trenucima kad u Afganistanu treba još vojnika.

Na to su reagirali i oporbeni konzervativci, ustvrdivši da povlačenje snaga iz BiH pokazuje kako su britanske snage pretjerano rastegnute.

"Jasno je da se više ne može rastezati, što je primoralo vladu da čeprka posvuda kako bi mogla povući vojnike i onda ih poslati u Afganistan", kaže se u izjavi Liama Foxa, glasnogovornika ministarstva obrane u sjeni.

Njemačka agencija dpa prenosi i komentar iz Timesa u četvrtak u kojem je rečeno kako je 15-godišnja britanska vojna misija podsjećala svaku vladu i vojne vlasti koliko je opasno raditi pretpostavke oko duljine boravka vojnika u stranim zemljama.

Times podsjeća kako je 1992. tadašnji ministar obrane, konzervativac Malcolm Rifkind, na novinarski upit o tome koliko će britanske snage morati ostati u BiH odgovorio da će potreba za njihovom nazočnošću potrajati 12 mjeseci.

Britanski vojnici isprva su bili pratnja humanitarnih konvoja, potom se prebacili na misiju očuvanja mira, a na kraju i na aktivno djelovanje kad je NATO preuzeo vodstvo i pokrenuo kampanju bombardiranja kako bi zaraćene strane doveo za pregovarački stol u Daytonu 1995.