Budaj je rekao da je informaciju o smrti Rojnice dobio od Centra Simon Wiesenthal koji ima svoju podružnicu u Argentini.
- Ogorčen sam zbog toga što se nije dogodilo ono što smo svi očekivali - da će biti procesuiran, rekao je Budaj.
Centar Simon Wiesenthal teretio je Rojnicu za progon Srba, Židova i Roma na području Dubrovnika tijekom Drugog svjetskog rata, a on je tvrdio u izjavama za medije da nije kriv.
Prema pisanju argentinskih medija, svjedoci su tvrdili da je Rojnica sustavno progonio Židove i Srbe, te da postoje naredbe s njegovim potpisom o zapljeni židovske imovine i ograničenju građanskih prava Židova kojima je zabranjivan prolaz ulicama i držanje trgovina. Rojnica je bio ustaški stožernik u Dubrovniku 1941. godine.
Od 1947. živio je u Argentini, a početkom devedesetih bio je
opunomoćeni predstavnik RH u Argentini.
Prema argentinskim arhivima, Rojnica je ušao u zemlju pod imenom Ivan Rajčinović, a 1951. godine dobio je argentinske dokumente. Tri i pol godine poslije pokrenuo je administrativni postupak za promjenu prezimena kako bi vratio staro prezime Rojnica.
Rojnica je sebe opisivao kao uglednog poduzetnika čije su se tekstilne tvornice navodile kao primjer uspješna poslovanja. Bavio se i pisanjem o životu hrvatske emigracije u Argentini u drugoj polovici 20. stoljeća, a prije gotovo 50 godina sudjelovao je i u pokretanju časopisa "Studia Croatica". Taj časopis na španjolskom posvećen je hrvatskoj književnosti, povijesti, kulturi, baštini i politici.
