U Venetu i Lombardiji glasuje se o većoj autonomiji

U tim regijama smatraju da nemaju dovoljno koristi od poreza koje uplaćuju u središnju državnu blagajnu. Žele veću autonomiju na području useljavanja, zdravstva, obrazovanja i infrastrukture.

Pročitajte i ovo Zabilježeni i hakerski napadi Masovno glasali za veću autonomiju: "Kvorum postignut, cilj ispunjen, počinje nova priča" Žele veću autonomiju Hoće li i ovi referendumi izazvati nove podjele: U nedjelju na glasačka mjesta izlaze i naši susjedi

Prošle je godine negativna razlika između iznosa koji su stanovnici Veneta uplatili na ime poreza i dobili natrag kroz javnu potrošnju iznosila 15,5 milijarda eura. U slučaju Lombardije riječ je od 54 milijarda eura.

Usporedbe radi, u Kataloniji se radi o minusu od osam milijardi eura.

Predsjednici Veneta i Lombardije Luca Zaia i Roberto Maroni, obojica članovi Sjeverne lige, željeli bi raspolagati s polovicom tog novca.

"To ne bi bio problem da su ti porezi dobro uloženi, ali istina je da se na nacionalnoj razini svake godine rasipa 30 milijardi eura", rekao je za France Presse Zaia.

Referendum podržava cijeli desni centar, uključujući Berlusconijevu stranku Forza Italia, kao i populistički Pokret pet zvijezda te udruženja poslodavaca i sindikati.

Ljevičari, poput Komunističke partije, smatraju pak da je riječ o "rasipanju javnog novca" i "farsi" i pozivaju ljude da ne izlaze na birališta. Vladajuća Demokratska stranka (lijevi centar) nije se izjasnila, ali nekoliko njezinih istaknutih članova, poput gradonačelnika Milana, kazalo je da će glasati za veću autonomiju.

Referendumi su u skladu s talijanskim Ustavom, koji predviđa da parlament može regijama dati veću autonomiju ako one to zatraže, objašnjava profesor ustavnog prava Nicola Lupo s rimskog Sveučilišta Luiss.

Napominje također da se Veneto i Lombardija nalaze nedaleko od regija s posebnim statusom, koje već imaju veću financijsku autonomiju, kao što je Trentino-Južni Tirol.

U slučaju pobjede, Maroni i Zaia planiraju zatražiti veće ovlasti na području zdravstva, obrazovanja i infrastrukture, kao i ovlasti koje su inače rezervirane za državu kao što su sigurnost i imigracija, što su omiljene teme Sjeverne lige. Za to bi, međutim, trebalo promijeniti Ustav.

Na ovim referendumima nije riječ o secesiji. Maroni stalno ponavlja da će se referendum održati "u okviru nacionalnog jedinstva" i da ima za cilj "reformu odnosa između središnje vlade i regionalnih vlada".

Zaia kaže da je bilo kakvo povlačenje paralela s Katalonijom pokušaj da se obeshrabri birače da glasaju za veću autonomiju.

"Sličnosti s Katalonijom su minimalne", ističe i Lupo, objašnjavajući da potpora neovisnosti u tim dvjema regijama nije jako raširena. (Hina)