456663
456663
456663
456663
456663

Saveznici u NATO-u zabrinuti zbog Trumpovog izolacionizma

  • , 10.11.2016., 16:04
  • Autor:
  • komentara

Europa je zabrinuta da bi Sjedinjene Američke Države pod vodstvom Donalda Trumpa mogle smanjiti svoj doprinos NATO-u.

 
 
 
 
Donald Trump izabran za 45. predsjednika SAD-a (FOTO: DNEVNIK.hr)
Donald Trump izabran za 45. predsjednika SAD-a (FOTO: DNEVNIK.hr)

"Amerika prvo", pristup koji zagovara Donald Trump, izazvao je zabrinutost u Europi da bi SAD mogao smanjiti svoj doprinos NATO-u koji upravo radi na najvećem jačanju svoje vojne sile od završetka Hladnoga rata zbog sve agresivnije Rusije.

Trump je šokirao Europljane kazavši u predizbornoj kampanji da će Washington dva puta promisliti treba li priskočiti u pomoć nekom savezniku u NATO-u ako on ne izdvaja dovoljno za obranu.

"Trumpova administracija povećat će američke tendencije prema izolacionizmu, što je novi udarac američkoj ulozi globalnog lidera", smatra Fabian Zuleeg, direktor Centra za europsku politiku iz Bruxellesa.

Washington već godinama poziva saveznike da povećaju izdvajanja za obranu, s obzirom na to da SAD za obranu izdvaja gotovo dvije trećine ukupnih sredstava NATO-a.

Trumpovo inzistiranje na tome posebno je zabrinulo baltičke države i istočnoeuropske članice Saveza, toliko da ih je čak američki potpredsjednik Joe Biden posjetio ne bi li ih razuvjerio.

"Nemojte slušati tog tipa, ne zna o čemu govori. Amerika nikada neće propustiti da brani svoje saveznike", rekao je.

No sada je "taj tip" izabran za 45. američkog predsjednika.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg nakon Trumpove je pobjede u više navrata stavio naglasak na važnost američkog globalnog liderstva. "Naš savez povezuje najbliže američke prijatelje u vrijeme mira i sukoba gotovo 70 godina. Snažan NATO dobar je za SAD i za Europu", rekao je.

Slične poruke uputila je i Poljska. Poljski predsjednik Andrzej Duda pozvao je Trumpa da ispuni obećanje da će NATO povećati vojnu nazočnost na svojem istočnom boku kako saveznike ne bi ostavio na cjedilu ako Rusiji padne na pamet nova avantura u ukrajinskom stilu.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk, bivši poljski premijer, pozvao je pak da EU i SAD surađuju u obrani zajedničkih vrijednosti. Dvadeset i dvije članice EU-a od 28 su i članice NATO-a. "Ne vjerujem da bilo koja zemlja danas može biti velika u izolaciji", rekao je, aludirajući na Trumpovo obećanje da će "Amerika ponovno biti velika".

Neki analitičari smatraju da su ti strahovi možda preuveličani jer vanjska politika nije bila velik čimbenik u izborima, budući da je Trump fokusiran na unutarnja pitanja, te da je još prerano da bi se moglo reći što će on doista učiniti.

Ian Lesser, viši direktor američkog think-tanka Marshallov fond za Njemačku u Bruxellesu, rekao je da novi predsjednik "nije toliko izolacionist koliko rigorozni unilateralist... koji bi mogao puno tražiti od saveznika." "Za njega, vanjska politika počinje s domovinskom sigurnosti i otud kreće", rekao je.

Ključni test bit će Rusija i hoće li Trump ispuniti obećanje da će poboljšati odnose s tom zemljom koji su na rubu pucanja zbog ukrajinske krize.

"Rusija je spremna i želi potpuno obnoviti odnose sa SAD-om", poručio je ruski predsjednik Vladimir Putin.

Što bi tada bilo s Europom, a posebno istočnoeuropskim saveznicima, pod velikim je znakom pitanja.

No to u neku ruku može biti i prilika, jednako kao što je Brexit otvorio put Francuskoj i Njemačkoj da traže jačanje vojne suradnju kojoj se London godinama opirao.

"Vrijeme je da se shvati da ovo što se radi (za jačanje europske obrane) nije posve beskorisno, za to postoji dobar razlog", rekao je jedan europski diplomat. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se