Izabrani američki predsjednik Donald Trump slao je alarmantne signale Europi još tijekom svoje kampanje, da SAD možda neće pohitati upomoć svojim NATO saveznicima ako budu izloženi napadu.
Pročitajte i ovo
Takva njegova kampanja dovela je u pitanje i glavni moto NATO saveza - napad na jednu članicu, smatra se napadom na sve članice.
Istovremeno, prenosi NBC News, Trump se počeo približavati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, silniku koji se prometnuo kao najveći antagonist NATO saveza. Sve to moglo bi imati nepopravljive posljedice po euro-američki savez, koji se najviše financira američkim dolarima i koji postoji već 67 godina.
Da Rusija i napadne jednu članicu NATO saveza i da SAD ne priskoči upomoć toj članici, to bi značilo kraj za NATO. "To bi bio kraj - to bi u potpunosti ugasilo NATO", ističe Judy Dempsey iz organizacije Carnegie Endowment for International Peace.
Članak 5.
Sve se zapravo okreće oko članka 5. Washingtonskog sporazuma, koji predstavlja fundamentalni princip NATO saveza i koji kaže da članice saveza trebaju pokrenuti zajedničku obranu protiv napadača izvana.
"Ako bi postalo jasno da SAD neće poštivati članak 5. ili ako dovoljno članica smatra da se to neće dogoditi, onda postoji i mogućnost potpune dezintegracije saveza", ističe Tate Nurkin, obrambeni analitičar globalne konzultantske kompanije IHS.
Jedina zemlja koja se dosad ikad pozvala na taj članak bila je zapravo SAD nakon napada na New York i Washington 11. rujna 2001. godine.
"Bit saveza nije samo na vojnoj sposobnosti, već i na kredibilitetu. Nije riječ samo o vojnoj pomoći koju SAD može donijeti za stol, već i psihološkom utjecaju, da je SAD spreman braniti druge", kaže Jonathan Eyal, međunarodni direktor londonskog Instituta Royal United Services (RUSI).
Dodao je da bi smrt NATO saveza mogla biti "smrt od tisuću posjekotina".
Trumpov pragmatizam nasuprot stvarnog stanja
Zašto je Trump uopće to i spominjao? Zato jer on smatra da manje članice NATO saveza ne pridonose dovoljno NATO-u. Smjernice saveza kažu da bi svaka članica trebala doprinositi s dva posto nacionalnog BDP-a u zajedničkoj obrani.
Trump u tom smislu donekle i ima pravo, jer je SAD u 2015. godini izdvojio 3,62 posto BDP-a za NATO, dok je prosjek ostalih partnera u savezu tek 1,18 posto. Isto tako, SAD plaća i 20 posto direktnog vođenja tog saveza.
No u stvarnosti, nije sve tako crno-bijelo, jer SAD putem NATO saveza dobiva sredstvo pomoću kojeg može štititi svoje interese u inozemstvu, uključujući borbu protiv terorizma i jačanje europskih demokracija te omogućujući većinu potpore protiv Rusije koja je u usponu, pojašnjava Dempsey.
Povrh toga, uz spomenuto pozivanje na članak 5., SAD je dobio potporu članica NATO saveza u više međunarodnih sukoba.
Trumpa, međutim, izgleda to ne zanima, već on na Europu gleda isključivo kroz termine transakcije, smatra Eyal. "Svijet bez NATO saveza značio bi i nestanak Zapada... Europa bi bila u potpunosti ranjiva na bilo kakvu rusku ofenzivu", zaključuje Dempsey.
-
"Ljude ćemo poticati..."Njemačka se sprema za rat: Tvrde da je sve dogovoreno još u lipnju
-
sveti nikola stigao ranijeNetko je u Hrvatskoj bogatiji za 60.000 eura: Pogledajte gdje je izvučen sretni listić!
-
međunarodna koordinirana akcijaVelika akcija USKOK-a i policije: Uhićeno 11 osoba u više županija, šteta je milijunska
