456941
456941
456941
456941
456941

TRUMPOV NAČIN - "Smrt NATO-a s tisuću posjekotina"

  • , 14.11.2016., 07:19
  • Autor:
  • komentara

Svjetski stručnjaci zabrinuti su Trumpovom retorikom nakon njegove pobjede na predsjedničkim izborima te smatraju, da ako on provede tu retoriku u stvarna djela, može uzrokovati raspad NATO saveza, a s njim, i koncepta Zapada kakvog čitav svijet poznaje.

 
 
 
 
Donald Trump i NATO (Foto: AFP)
Donald Trump i NATO (Foto: AFP)

Izabrani američki predsjednik Donald Trump slao je alarmantne signale Europi još tijekom svoje kampanje, da SAD možda neće pohitati upomoć svojim NATO saveznicima ako budu izloženi napadu.

Takva njegova kampanja dovela je u pitanje i glavni moto NATO saveza - napad na jednu članicu, smatra se napadom na sve članice.

Istovremeno, prenosi NBC News, Trump se počeo približavati ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, silniku koji se prometnuo kao najveći antagonist NATO saveza. Sve to moglo bi imati nepopravljive posljedice po euro-američki savez, koji se najviše financira američkim dolarima i koji postoji već 67 godina.

Da Rusija i napadne jednu članicu NATO saveza i da SAD ne priskoči upomoć toj članici, to bi značilo kraj za NATO. "To bi bio kraj - to bi u potpunosti ugasilo NATO", ističe Judy Dempsey iz organizacije Carnegie Endowment for International Peace.

Članak 5.

Sve se zapravo okreće oko članka 5. Washingtonskog sporazuma, koji predstavlja fundamentalni princip NATO saveza i koji kaže da članice saveza trebaju pokrenuti zajedničku obranu protiv napadača izvana.

"Ako bi postalo jasno da SAD neće poštivati članak 5. ili ako dovoljno članica smatra da se to neće dogoditi, onda postoji i mogućnost potpune dezintegracije saveza", ističe Tate Nurkin, obrambeni analitičar globalne konzultantske kompanije IHS.

Jedina zemlja koja se dosad ikad pozvala na taj članak bila je zapravo SAD nakon napada na New York i Washington 11. rujna 2001. godine.

"Bit saveza nije samo na vojnoj sposobnosti, već i na kredibilitetu. Nije riječ samo o vojnoj pomoći koju SAD može donijeti za stol, već i psihološkom utjecaju, da je SAD spreman braniti druge", kaže Jonathan Eyal, međunarodni direktor londonskog Instituta Royal United Services (RUSI).

Dodao je da bi smrt NATO saveza mogla biti "smrt od tisuću posjekotina".

Trumpov pragmatizam nasuprot stvarnog stanja

Zašto je Trump uopće to i spominjao? Zato jer on smatra da manje članice NATO saveza ne pridonose dovoljno NATO-u. Smjernice saveza kažu da bi svaka članica trebala doprinositi s dva posto nacionalnog BDP-a u zajedničkoj obrani.

Trump u tom smislu donekle i ima pravo, jer je SAD u 2015. godini izdvojio 3,62 posto BDP-a za NATO, dok je prosjek ostalih partnera u savezu tek 1,18 posto. Isto tako, SAD plaća i 20 posto direktnog vođenja tog saveza.

No u stvarnosti, nije sve tako crno-bijelo, jer SAD putem NATO saveza dobiva sredstvo pomoću kojeg može štititi svoje interese u inozemstvu, uključujući borbu protiv terorizma i jačanje europskih demokracija te omogućujući većinu potpore protiv Rusije koja je u usponu, pojašnjava Dempsey.

Povrh toga, uz spomenuto pozivanje na članak 5., SAD je dobio potporu članica NATO saveza u više međunarodnih sukoba.

Trumpa, međutim, izgleda to ne zanima, već on na Europu gleda isključivo kroz termine transakcije, smatra Eyal. "Svijet bez NATO saveza značio bi i nestanak Zapada... Europa bi bila u potpunosti ranjiva na bilo kakvu rusku ofenzivu", zaključuje Dempsey.

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se