Na rubu građanskog rata s ozbiljnim posljedicama i za Zapad

Posljednjih nekoliko mjeseci, siromašan ali strateški važan Jemen podijeljen između šijita i sunita, ogreznuo je u sukobima nekoliko različitih skupina i na rubu je građanskog rata s ozbiljnim posljedicama za sigurnost cijele regije ali i Zapada, prenosi BBC.

Šijiti protiv sunita, vojska također podijeljena

Pročitajte i ovo SVIJET IH JE ZABORAVIO Genocid i masovna silovanja u zaboravljenom ratu: "Silujte mene, a ne moje kćeri" Napad na naftno postrojenje Huti preuzeli odgovornost za napad na Saudijsku Arabiju: "Iduće će operacije biti veće i bolnije"

Glavna borba vodi se između snaga odanih predsjedniku Abd-Rabu Mansuru Hadiju i šijitskih pobunjenika zvanih Hutiji koji su ga u veljači prisilili da pobjegne iz prijestolnice Sane i spas potraži u sunitskom kraljevstvu Saudijskoj Arabiji.

Podijelila se i jemenska vojska pa jedan dio podržava predsjednika Hadija, a drugi Hutije.

Jemen: Al-Kaida zauzela ključan vojni stožer

Uz Hadija je stao pretežito sunitski jug Jemena - lokalna plemena i milicija zvana Odbori narodnog otpora, a Hutije podržavaju pripadnici šijitskog islama sa sjevera.

Podijeljeni Jemen preslika je podijeljenosti muslimana u regiji na šijite i sunite. U sukob između Hutija i jemenske vlade uključena je i regija podijeljena između šijitskog Irana i sunitske Saudijske Arabije koja ima dugu granicu s Jemenom.

Snažna aktivnost Al Kaide (AQAP) te Islamske države u Jemenu

Zemlje Perzijskog zaljeva predvođene Saudijskom Arabijom optužuju Iran da podržava Hutije financijski i vojno. Iran takve tvrdnje odbacuje. Sama Saudijska Arabija i ostale monarhije Zaljeva podržavaju predsjednika Hadija te provode kampanju zračnih udara na Sanu.

No stanje u Jemenu daleko je složenije jer u toj je zemlji aktivna Al Kaida Arapskog poluotoka (AQAP), koju Zapad smatra najopasnijim ogrankom Al Kaide jer ima najbolje uvježbane i tehnički najopremljenije borce.

I Hutiji i vlada predsjednika Hadija protive se AQAP-u koji je izveo niz smrtonosnih napada iz svojih uporišta na jugu i jugoistoku.

Međutim, krajem 2014., pojavio se jemenski ogranak džihadističke skupine Islamske države (IS) koji želi svojim smrtonosnim napadima zasjeniti Al Kaidu.

Jemenski IS preuzeo je odgovornost za niz samoubilačkih napada na Sanu u ožujku 2015.

Strateški važan prolaz Bab-el-Mandeb

Pošto su pobunjenički Hutiji napali Aden krajem ožujka, koalicija predvođena Saudijskom Arabijom odazvala se pozivu u pomoć predsjednika Hadija i počela zračne udare na uporišta Hutija.

Koaliciju čini pet država Perzijskog zaljeva te Jordan, Egipat, Maroko, Pakistan i Sudan.

Jemen je strateški važna država jer leži na uskom tjesnacu Bab-el-Mandebu između Crvenog mora i Adenskog zaljeva kojim prolazi velik dio isporuka nafte. Egipat i Saudijska Arabija strahuju da bi Hutiji, ako zavladaju Jemenom, mogli ugroziti taj slobodan prolaz.

Tko su Hutiji

U nekoliko mjeseci Hutiji su službeno prigrabili vlast. U siječnju su raspustili parlament i objavili da će oformiti novu skupštinu i peteročlano predsjedničko vijeće koje će vladati do dvije godine. Tako su popunili politički vakuum nastao otkako je predsjednik Hadi pod njihovim pritiskom izbjegao, a vlada podnijela ostavku.

Međutim, Hutiji su šijitska manjina sa sjevera i njihov proglas nisu priznala sunitska plemena te vođe s juga Jemena pa je zemlja potonula u sukobe.

Hutiji su članovi pobunjeničke skupine poznate kao Ansar Alah (Sljedbenici Boga). Pripadnici su ogranka šijitskog islama poznatog kao zaidizam. Zaidi čine trećinu stanovništva i vladali su Sjevernim Jemenom gotovo 1000 godina sve do 1962.

Hutiji su ime preuzeli od njihova vođe Huseina Badr al-Dina al-Hutija. Vodio je prvi ustanak 2004. nastojeći ostvariti veću samoupravu u njihovu zavičaju u pokrajini Sada te zaštititi vjersku i kulturnu baštinu Zaidija od sunitskog islama.

Al-Hutija je ubila jemenska vojska krajem 2004., a njegova obitelj nastavila je borbu i vodila još pet ustanaka sve do prekida vatre potpisanog s vladom 2010.

Godine 2011., Hutiji su se pridružili velikom narodnom ustanku protiv bivšeg predsjednika Alija Abdulaha Saleha te su iskoristili bezvlašće da bi proširili svoje područja u Sadi i susjednoj pokrajini Amran.

Zatim su sudjelovali na konferenciji s predsjednikom Hadijem, ali se s njime i razišli kada su se usprotivili njegovu planu da Jemen postane federacija od šest regija jer su ocijenili da će to oslabiti njihovu moć.

Ujedinjenje juga i sjevera nije donijelo mir

Zadnjih je godina Jemen proživljavao sukobe zbog niza teških problema kao što su nejednak pristup moći i resursima.

Hutiji su se šest puta sukobljavali s vladom na sjeveru, dok se istodobno događaju stalni nemiri separatista na jugu, a svemu pridonose i česti napadi AQAP-a te borba za vlast između plemena i vojnih frakcija.

Jemen je u 20. stoljeću bio podijeljen na dvije države - Jemensku Arapsku Republiku na sjeveru i Narodnu Demokratsku Republiku Jemen na jugu.

Zemlje su se 1990. odlučile ujediniti i stvoriti Republiku Jemen. Međutim, vrlo brzo jug se počeo žaliti da ga vlada u Sani politički i ekonomski zapostavlja te je izbio građanski rat 1994., što je bio neuspjeli pokušaj da se ukine ujedinjenje.

Nestabilnost, loše upravljanje zemljom, raširenost korupcije, manjak resursa i bijedna infrastruktura, sve su to razlozi što je Jemen najsiromašnija zemlja Bliskog istoka.

Zbog nezaposlenosti, previsokih cijena hrane i manjka socijalnih usluga, glad prijeti više od 10 milijuna Jemenaca. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook