'Krvlju ćemo se žrtvovati za Abu Mazena' (nadimak predsjednika Abasa), izvikivale su tisuće njegovih pristaša na središnjoj komemoraciji u Ramali na Zapadnoj obali, uz zastave i fotografije Arafata i Abasa. Iako su govornici, članovi Abasove stranke Fataha, pozivali predsjednika neka se ipak natječe za drugi predsjednički mandat 24. siječnja, on je opetovao da se neće kandidirati i poručio da će donijeti 'druge odluke' ovisno o razvoju događaja. Palestinski predsjednik optužuje Izrael za zastoj u mirovnom procesu i spreman je pregovore nastaviti tek kad Izrael potpuno prekine gradnju židovskih naselja na okupiranim palestinskim područjima. Abasu i Fatahu suprotstavljeni radikalni palestinski pokret Hamas, koji nadzire Gazu od 2007., zabranio je komemoracije u Gazi tvrdeći da organizatori nisu tražili dopuštenje.
Pročitajte i ovo
Arafat je umro u pariškoj bolnici 11. studenoga 2004., gdje se liječio od prilično nerazjašnjenje bolesti, a Abas je tri mjeseca poslije bio izabran za predsjednika. Arafat je utemeljio Fatah 1959., a desetljeće poslije postao je vođa Palestinske oslobodilačke organizacije, krovne organizacije kojom je dominirao Fatah. Nobelovu nagradu za mir podijelio je 1994. s pokojnim izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom, s kojim je potpisao prijelazne mirovne sporazume iz Osla. Zadnje godine života proveo je u Mukati, svome sjedištu u Ramali, opkoljen izraelskim tenkovima, kao virtualni zatvorenik jer su ga Izraelci izolirali proglasivši ga "zaprekom miru". Zamjerali su mu što nije spriječio val palestinskih samoubilačkih napada. U arapskom svijetu proširena je teorija urote po kojoj su Izraelci otrovali Arafata, no pariški liječnici nisu pronašli tragove otrova. Fatah je ljetos osnovao povjerenstvo zaduženo da istraži njegovu smrt. (Hina)
