Obavijesti Video Pretražite Navigacija

Subotica: Otpor uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu

Slika nije dostupna
Slika nije dostupna
Petnaest godina od uvođenja hrvatskog jezika u službenu uporabu u Subotici na tom se jeziku tiskaju službeni dokumenti, ispisuju nazivi ulica i javnih poduzeća, a od nedavno izdaju se i osobne iskaznice u MUP-u.

Daleko je to međutim od cjelovitog ispunjavanja prava hrvatske manjine na službenu uporabu materinskog jezika, prenosi u četvrtak program na hrvatskom jeziku Radio Subotice, uz zaključak da je problem u nižim razinama lokalne i pokrajinske vlasti koje odbijaju ili nisu zainteresirane tu odluku provesti.

Pročitajte i ovo Slika nije dostupna Jednostavan i učinkovit 'MasterCard Kućni budžet' za odgovorno upravljanje financijama i kontrolu troškova Slika nije dostupna Kojim jezikom govorimo? Sve više stranih riječi u hrvatskom jeziku, je li ugrožen?

"Postoji politička razina koja jest pozitivna, ali kada dođete na teren gdje to treba svakodnevno provoditi onda je hrvatski jezik u izrazito neravnopravnom položaju spram tradicionalnih manjinskih jezika u Vojvodini - mađarskog, slovačkog, rusinskog i rumunjskog", kaže predsjednik Hrvatskog akademskog društva Slaven Bačić.

On podsjeća da je hrvatski službenim jezikom u Subotici proglašen 1993. godine na poticaj tadašnjeg vodstva Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini.

Od tada Subotica je još uvijek jedini grad u Srbiji u kojemu je materinski jezik hrvatske manjine proglašen službenim. Osim u Subotici, hrvatski jezik taj status ima i na razini pokrajine od početka 2003.

Jedno od najvećih dostignuća od tada je osnivanje hrvatskog uredništva u Radio Subotici, kaže urednica toga programa Ljiljana Dulić.

"Mi sada možemo dobiti službene dokumente na hrvatskom jeziku od gradske administracije, a na našemu jeziku ispisuju se nazivi ulica i javnih poduzeća. A nešto je postignuto i u državnim tijelima", rekla je Dulić i dodala da ne treba zanemariti i druge oblike korištenja prava uporabe hrvatskog jezika.

Unatoč postojanju pravnog temelja za uvođenje hrvatskog u službenu uporabu, kao i postojanja kadrova stručnih, hrvatski još uvijek nije opće prihvaćeni jezik, čak ni u Subotici.

Slaven Bačić, koji je i član pokrajinskog povjerenstva za prevođenje, ističe da će hrvatski u pravom smislu te riječi službenim jezikom postati samo ako na tome budu ustrajali pripadnici hrvatske manjine.

"Po meni, to najviše ovisi o svijesti pripadnika ove zajednice i njihovoj spremnosti da se otvoreno i javno koriste svojim jezikom", rekao je Bačić.

Još brže do
svakodnevnih vijesti.

Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju
Još aktualnosti
Još vijesti
Pretražite vijesti

Budite u tijeku s najnovijim događanjima

Obavijesti uključene