Hrana se rasipa u cijelom lancu, ali najviše u kućanstvima (Foto: Thinkstock)
Hrana se rasipa u cijelom lancu, ali najviše u kućanstvima (Foto: Thinkstock)

Prema procjenama, 88 milijuna tona hrane baci se u smeće svake godine u državama EU-a, što u prosjeku znači da je svaka osoba odgovorna za 173 kg godišnje potraćene ili bačene hrane.


Hrana se rasipa u cijelom lancu, od nas kao pojedinaca u privatnim kućanstvima, pa do rasipanja na farmama, u postupku prerade i proizvodnje, u trgovinama i restoranima. Međutim, rasipanju hrane najviše doprinose kućanstva - s udjelom od 53 posto, dok na postupak prerade odlazi 19 posto.

Infografika (Foto: Europarl.europa.eu)

Na razini potrošača, nedostaje razumijevanja o rasipanju hrane i uzrocima. Prema istraživanju Eurobarometra, iako 60 posto Europljana provjerava oznake „najbolje upotrijebiti do“ i „rok upotrebe“, te oznake ljudi često ne razumiju što doprinosi bacanju, navode u izvješću Europskog parlamenta.

"Najbolje upotrijebiti do" oznaka na proizvodu pokazuje datum nakon kojeg je hrana i dalje jestiva, ali je moguće da je izgubila na kvaliteti dok "Rok upotrebe" pokazuje datum nakon kojeg hrana više nije sigurna za korištenje.

Ekonomski problem, problem zaštite okoliša i etičko pitanje

Rasipanje hrane također znači gubitak vrijednih i rijetkih resursa (voda, tlo, radni sati, energija i sl.) koji doprinosi klimatskim promjenama. Prema Organizaciji za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO), rasipanje hrane odgovorno je za osam posto globalnih emisija stakleničkih plinova za koje je odgovoran čovjek. Za svaki kg hrane koja se proizvede, 4,5 kg CO2 pušta se u atmosferu.

Smanjenje bacanja hrane nije samo obaveza zbog zaštite okoliša i ekonomije, već je i moralno pitanje. Prema FAO-u, oko 793 milijuna ljudi na svijetu je pothranjeno. Prema Eurostatu, u 2014. 55 milijuna ljudi (9,6 posto populacije EU28) nije si moglo priuštiti kvalitetan obrok svakog drugog dana.

Kućanstva rasipaju najviše hrane (Foto: Thinkstock)

U ponedjeljak 15. svibnja zastupnici su raspravili o izvješću Biljane Borzan (S&D, Hrvatska) u kojem se predlažu mjere za smanjenje rasipanja hrane za 50 posto do godine 2030. S tim ciljem, zastupnici će ponovno naglasiti paket zakona o otpadu iz ožujka.

Osim toga, izvješće predlaže jednostavnije donacije hrane izmjenama sustava PDV-a kako bi se doniranje hrane oslobodilo od poreza te rješenja za probleme s datumskim oznakama „najbolje upotrijebiti do“ i „rok upotrebe“.