Kako navodi B92, početkom kolovoza javni dug Srbije dosegnuo je 20,89 milijarda eura, što iznosi približno dvije trećine bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali ekonomisti tvrde kako nema opasnosti od bankrota.
Pročitajte i ovo
Rade na jačanju
Čelni čovjek srpske vojske: "Vraćamo vojni rok, ubrzo ćemo prerasti okvire regije"
Za 1000 eura
Užas u susjedstvu: 21-godišnjak nagovorio maloljetnika na stravičan čin, instrukcije mu davao putem mobitela
U Zagrebu
UZNEMIRUJUĆE Policija objavila fotografije mrtvih osoba: Traže pomoć građana pri identifikaciji
OČEVID U TIJEKU
Poginuo motociklist, cesta zatvorena za promet
POZNATI DETALJI
Trump otkrio što mu je prva dama rekla nakon pucnjave
Mada su procjene da sadašnji dug doseže oko 63 posto BDP-a, obračun državnog fiskalnog vijeća ukazuje da je javni dug već koncem lipnja premašio 21,2 milijarde eura ili 66 posto BDP-a.
Unatoč činjenici da su probijene granice udjela javnog duga u BDP od 60, odnosno 45 posto BDP-a, ekonomisti kažu kako je tempo zaduživanja "i dalje podnošljiv”, te da nema govora o bankrotu Srbije.
“Mjereno udjelom duga u BDP-u nismo ništa gori od susjednih zemalja, a u Hrvatskoj ili Sloveniji, recimo, nitko ne govori o bankrotu“, izjavio je Tanjugu ekonomist Ivan Nikolić, koji tvrdi da je u javnosti rasprava o bankrotu nametnuta kako bi se “lakše prihvatile teške mjere štednje koje slijede. Čak i najnovije procjene svjetskih agencija, koje prave usporedbe među državama, kao potencijalne kandidate za bankrot navode BiH i kao blaže potencijalnu Hrvatsku. Srbije tu nema“, tvrdi ovaj srbijanski ekonomist.
On kaže da su u regiji svi manje-više na istim mukama, a poglavito zemlje bivše SFRJ, i tvrdi da su Slovenija, Hrvatska, pa čak i Crna Gora znatno zaduženije od Srbije “i to u većim iznosima, i u udjelu u BDP-u”.
Srbima prekipjelo: Počinje generalni štrajk
Nikolić procjenjuje da se problem mora rješavati u narednim godinama, uz procjenu da će “Srbija i dalje bilježiti porast javnog duga“.
Procjene stručnjaka su da bi Srbija mjerama štednje i rebalansom proračuna za 2015. mogla smanjiti deficit dugoročno za oko dva posto, ali da se na duže staze izlaz iz krize, zaustavljanje javnog duga i smanjivanja deficita može tražiti jedino u jačanju gospodarstva. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook