Ovotjedni posjet Sergea Brammertza BiH bila je jedna od etapa tradicionalne turneje glavnog haškog tužitelja, organizirane uoči podnošenja redovnog polugodišnjeg izvještaja Vijeću sigurnosti UN-a o suradnji BiH, Srbije i Hrvatske s Haškim tribunalom.
Na prvoj, bosanskoj postaji, Brammertz je, za razliku od sličnih tužiteljskih pohoda prethodnih godina, uglavnom, umjesto da sam pita, bio izložen mnogim neugodnim pitanjima koja se tiču rada Tužiteljstva na čijem je čelu i pojedinih njegovih tužitelja.
Najteže je, svakako, bilo pitanje hvatanja Ratka Mladića. Osim deklarativne odlučnosti da Mladić treba biti uhićen, tužitelj Brammertz nije ponudio nijednu ohrabrujuću informaciju koja bi žrtvama dala nadu da će se ovaj zločinac konačno naći u Haagu.
Brammertz, doduše, nema razloga da suradnju BiH s Tužiteljstvom u Haagu i ovaj put ne ocijeni pozitivno. Ta suradnja, posebno kada je u pitanju dio koji pripada Federaciji BiH, oduvijek je bila 'odlična', odnosno podanička do krajnjih granica, piše Avaz.
Koliko je Srbija dobar 'suradnik'?
Kako će ovog puta Brammertz ocijeniti suradnju Srbije, za sada je velika nepoznanica. 'Mnogi su mišljenja da je glavni haški tužitelj već progutao marketinšku tabletu koja je kroz tobožnje Mladićeve ratne dnevnike, nedavno predane Tribunalu, ponuđena iz Beograda i da će Srbiju označiti kao 'svijetli primjer suradnje', a da u Haagu ne vidi i samog autora tih dnevnika', ocijenio je sarajevski list.
'Potjera' za Topničkim dnevnicima zapravo priprema javnost za malu ili eventualno oslobađajuću presudu u slučaju generala Gotovine
Javna je tajna, naime, da su toliko hvaljeni dnevnici zapravo klasični falsifikat, koji jest pisan Mladićevom rukom, ali mnogo kasnije nakon opisanih događaja te je 'iz njih izbrisano sve što ukazuje na odgovornost Srbije za rat i zločine u Bosni i Hercegovini'.
Osim toga, tvrde Avazovi izvori iz Haaga, 'dnevnici' su do sada najsnažniji dokaz da vlasti u Srbiji znaju gdje se nalazi odbjegli ratni zločinac.
Srbija je, iako je godinama bila sigurno skrovište najtraženijih ratnih zločinaca, zahvaljujući upravo prošlogodišnjoj pozitivnoj ocjeni o suradnji s Haškim tužiteljstvom, već dobila zeleno europsko svjetlo. BiH, naravno, nije. Stoga i jest vrijeme da se postavi pitanje 'ispravnosti rada Tužiteljstva' i pojedinih njegovih tužitelja, kako su to nedavno Brammertzu najavile žrtve iz Srebrenice i Sarajeva.
Nema uvjerljivih dokaza o krivici Ante Gotovine
Za razliku od Mladićevih, takozvani Topnički dnevnici koje će u okviru 'prikupljanja informacija o suradnji država s Haškim tribunalom' Brammertz tražiti u Zagrebu, mogli bi za Hrvatsku biti neugodna činjenica, piše Avaz.
Uporno inzistiranje na Topničkim dnevnicima poznavatelji stanja u Tribunalu tumače kao nastojanje da se skrene pažnja s činjenice da je Tužiteljstvo apsolutno 'krivo procijenilo kriminalnu odgovornost' jednog broja Hrvata optuženih zbog navodnih zločina u operaciji Oluja.
Avazovi izvori tvrde da je potjera za Topničkim dnevnicima zapravo priprema javnosti za eventualno malu ili oslobađajuću presudu u slučaju generala Ante Gotovine, za kojeg Tužiteljstvo do sada nije ponudilo nijedan uvjerljiv dokaz o krivici.
