Građani Srbije s prosječnom plaćom od 345 eura nalaze se ispod svih bivših sunarodnjaka iz SFRJ, osim Makedonaca, koji su od Srba lošiji za 12 eura. Apsolutni šampion je Slovenija, koja je u kategoriji prosječnih mjesečnih primanja ispred Srbije za čak 630 eura, piše Press.
Pročitajte i ovo
Kupovna (ne)moć
Istraživanje pokazuje da po plaćama prednjači Slovenija s 975 eura, na drugom mjestu je Hrvatska sa 742 eura, na trećem Crna Gora s prosječnom plaćom od 479 eura, slijedi Bosna i Hercegovina s 406 eura, zatim Srbija s 345 eura, dok je na začelju Makedonija, u kojoj građani mjesečno zarade ravno 333 eura.
Loš pokazatelj je i to što je za prosječnu potrošačku košaricu od 557 eura u Srbiji neophodna čak jedna i pol plaća. U Hrvatskoj potrošačka košarica iznosi 908 eura, u Crnoj Gori 770, a u Makedoniji 200 eura. Slovenska statistika ne barata istom potrošačkom košaricom, a u BiH se ona više ne izračunava.
Visoka stopa nezaposlenosti
Kada se usporede ekonomski podaci zemalja bivše SFRJ, uočava se i da je stopa nezaposlenosti u Srbiji jako visoka jer iznosi čak 22,2 posto, pa je Srbija po broju nezaposlenih gora od Hrvatske, Slovenije i Crne Gore. Veću muku muči BiH s 27,2 posto građana koji ne rade i Makedonija s 31,2 posto nezaposlenih.
Najskuplji benzin, skupi vrtići
Od svih bivših republika benzin je najskuplji u Srbiji, ali je i izlazak u restoran stavka za koju se izdvaja isto novca kao kod susjeda, piše Press. Ručak u restoranu srednje kvalitete u Beogradu stoji oko 10 eura, slično kao u Makedoniji, dok je u Zagrebu i Ljubljani taj račun manji za oko šest eura. U BiH možete ručati za 10 do 12 eura po sobi, a u Crnoj Gori za 12.
Iznajmljivanje stana od 50 metara kvadratnih u širem centru Beograda stoji oko 250 eura, identično kao i u Sarajevu i Skopju. Najviše novca na iznajmljivanje daju Slovenci, čak 500 eura, zatim stanovnici Crne Gore - 350, pa Hrvatske, u kojoj najam stoji 300 eura. Interesantno je da nakon Slovenije, u kojoj se za vrtić izdvaja čak 250 eura mjesečno, slijedi Srbija, gde državni vrtići stoje 85 eura, što je skuplje nego u ostalim republikama.
'Sve je jasno, zaostajemo za Hrvatskom i Slovenijom'
Ekonomist Bečkog instituta Vladimir Gligorov smatra da ovo istraživanje jasno ocrtava da Srbija značajno zaostaje za Hrvatskom i Slovenijom, a da je manje-više izjednačena s Crnom Gorom, BiH i Makedonijom, zemljama od kojih je ekonomski u prošlosti mnogo bolje stajala.
'U poslednjih 20 godina Srbija je prošla daleko najgore u odnosu na sve ostale republike bivše Jugoslavije. To se sada vidi i po stanju na tržištu rada, broj nezaposlenih izuzetno je velik. Srbija za svoju situaciju može okriviti pogrešnu ekonomsku politiku. Prije svega politiku tečaja, krivu fiskalnu politiku, ali i oslanjanje na strane kredite, posebice u periodu vlade Vojislava Koštunice. Tu je u stvari i nagomilan taj veliki vanjski dug koji imamo. Ali, ako hoćemo istini pogledati u oči, moramo reći da se glavna destrukcija svega u Srbiji dogodila '90-ih godina s propadanjem industrije. Tako da sad plaćamo danak tim godinama', kazao je Gligorov.
Ekonomist Miroljub Labus kaže kako je nakon raspada zemlje Srbija izgubila tržište i dugi niz godina nije investirala u razvoj.
'Imali smo višak zaposlenih, koje umjesto da smo zaposlili kroz razvoj industrije, mi smo otpuštali. Djelomično smo razvijali i ulagali u nekretnine, trgovinu, bankarski sustav i usluge. Sve ono što nije proizvodnja. I sad imamo problem jer nemamo robu za izvoz. To je naša sumorna situacija. Rješenje su ozbiljne reforme državne administracije i regulative, financiranje privrednog razvoja i kontrola cijena. Tako bismo se mogli takmičiti s drugima', istiknuo je Labus.
