Takve kontrole trenutačno provode Austrija, Danska, Švedska, Njemačka i Norveška zbog migrantske krize, dok ih je Francuska uvela zbog terorističnih napada u Parizu.
Pročitajte i ovo
Njemačka, koja je do sada primila najveći broj migranata, privremenu je suspenziju schengenskog režima uvela 14. studenoga, a vrijedi do 13. veljače ove godine, s time da se može i produžiti.
Za kontrolu granice odlučila se i Austrija, koja je nedavno uz granični prijelaz sa Slovenijom u Šentilju počela postavljati metalnu ogradu.
Na barijeru se prije nje odlučila i Slovenija, koja je dosad prema Hrvatskoj postavila 155 kilometara opasne ograde sa žilet-žicom, izazvavši diplomatske prosvjede jer je žica na nekim mjestima ušla i u hrvatski teritoriij, ali su protestirali i ekolozi i turistički djelatnici na obje strane granice.
Danska je privremeni granični nadzor na svojoj granici s Njemačkom uvela 4. siječnja ove godine, nakon što je Švedska zbog migranata odredila dodatno obvezno provjeravanje identiteta svih putnika na autobusima, vlakovima i putničkim brodovima koji dolaze iz Danske.
Švedska, koja je uz Njemačku primila najviše migranata, s pojačanim je graničnim nadzorom započela još 12. studenog prošle godine.
Granična kontrola na unutarnjim schengenskim granicama može se privremeno uspostaviti u slučaju sigurnosnih prijetnji i zbog izvanrednih događaja, a može potrajati do tri mjeseca, s mogućnošću produženja. No, u svim takvim slučajevima jednostranog djelovanja, članice Schengena moraju o tome obavijestiti Europsku komisiju i druge članice, te navesti razloge koji su ih naveli na taj potez. Privremeni nadzor na granicama zbog migranata na svojim granicama provodi i Norveška koja nije članica Europske unije, ali je dio schengenskog prostora bez kontrole dokumenata na unutarnjim granicama. Ona je schengenski pravilnik privremeno suspendirala 26. studenog prošle godine, a takav će režim pojačane granične kontrole ostati na snazi barem do 14. veljače. Norveška posebno nadzire promet na trajektnim linijama koje je povezuju sa drugim državama sjevera Europe i Baltika.
Francuska je zbog napada u Parizu schengenska pravila opozvala 13. studenog, a mjera će ostati na snazi do najmanje 26. veljače.
Mađarska je zbog priljeva migranata preko njezina teritorija ogradu od bodljikave žice prošle godine prvo postavila na cijeloj granici sa Srbijom, a nakon toga i na cijeloj kopnenoj granici s Hrvatskom, osim na dijelu gdje je Drava prirodna granica.
Slovenija je žicu poistavila i uz rijeke Kupu, Sutlu i Dragonju, navevši kako je riječ o preprekama za sprečavanje možebitnog nekontroliranog ulaska migranata koji već tri mjeseca dolaze vlakom u Sloveniju, na graničnu željezničku postaju Dobova.
No, već sredinom 90-ih godina prošlog stoljeća žicom se, u nastojanju da spriječi iilegalne migracije, zaštitila Španjolska, postavivši ogradu oko svojih afričkih enklava Ceuti i Melilli.
Zbog novog migrantskog vala 2012. godine žičanu ogradu na svojoj granici s Turskom postavila je Bugarska, a najnovija ograda koja se postavlja je ona na granici Makedonije i Grčke. Bugarska je članica EU-a, ali ne i Schengena, dok Makedonija nije ni u EU-u ni u Schengenu.
S druge strane, Grčka jest članica Schengena, ali ne poštuje njegova pravila zbog vrlo velikog migrantskog vala koji joj već mjesecima dolazi iz Turske, uglavnom iz tamošnjih logora za sirijske izbjeglice, a problem je u tome da je grčko-tursku granicu teško kontrolirati zbog razvedenosti morske granice i obale, te brojnih otoka bliskih turskom kopnu. (Hina)
-
SVIJET ĆE STATIMIOČIĆ – JONES: UFC spektakl noćas uživo na gol.hr-u, evo kada počinje prijenos
-
Jarko i efektnoHrabra dama iz Zadra: Kombinacija koju sramežljivi sigurno ne bi odjenuli
-
iglena potpetica i predivne nogeZašto ovakve čizme ne viđamo češće? Zagrebačka stilska petica s nogama istaknutima na najbolji način
