SAD osudio 'ratoborno' ponašanje Šešelja

"Šešeljevo ponašanje nakon puštanja na slobodu otkrilo je neke bolne podjele iz prošlosti... Osuđujemo njegovo ratoborno ponašanje koje predstavlja izazov pomirenju u regiji", izjavio je David Pressman, američki predstavnik na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a posvećenoj radu Haaškog suda.

Pročitajte i ovo Jačanje desnice Haški osuđenik Šešelj: "Spremni smo priskočiti Vučiću kako ne bi morao koalirati s izdajnicima" Poznat razlog U Haagu podignuta nova optužnica protiv Šešelja: Hoće li ga Srbija izručiti?

Pozvao je vlade zemalja regije da "učine sve kako bi se izbjegla huškačka retorika" i osigurala puna suradjnja s ICTY-em.

Predstavnik Rusije, Evgenij Zagajnov, nije komentirao Šešeljevo ponašanje, nego je tek ocijenio da nedonošenje presude nakon 12 godina suđenja predstavlja "neispunjavanje pravnih standarda".

"Uvažavajući svu složenost toga slučaja, očekujemo od suda da presudu Šešelju donese što prije", rekla je predstavnica Velike Britanije ističući da je pravovremeno izricanje presuda ključno za pomirenje.

Verbalni rat Srbije i Hrvatske na UN-ovoj raspravi o Šešelju

Srbija je u utorak u Vijeću sigurnosti Hrvatskoj zamjerila da se raspravom o Vojislavu Šešelju u UN-u služi za potrebe vlastite predsjedničke kampanje, što je hrvatski veleposlanik u UN-u ocijenio dokazom da Srbija nije naučila lekcije iz prošlosti te ponovno kritizirao Srbiju zbog izostankaa reakcije na ratnohuškački Šešeljev govor.

Vijeće sigurnosti UN-a je u raspravi o radu Haškoga suda razmotrilo je i aktualni slučaj haškog optuženika Šešelja čije su huškačke izjave nakon puštanja iz pritvora i šutnju službenog Beograda, osudili hrvatski i europski parlament, a pismom Vijeću i Sudu na njih upozorio i Ivo Josipović, hrvatski predsjednik i kandidat na izborima krajem prosinca.

Srbijanski i hrvatski predstavnici pri UN-u uglavnom su govorili samo o slučaju Šešelj koji je izazvao zahladnjenje odnosa između Hrvatske i Srbije.

"Vijeće sigurnosti prevažno je tijelo da se iskoristi za vođenje domaće izborne kampanje", rekao je srbijanski predstavnik Milan Milanović ponavljajući srbijanske optužbe da slučaj Šešelj postoji samo u okviru predizborne kampanje te da Srbija s time nema ništa.

Milanović je raspravu o Šešelju skrenuo na položaj srpske manjine i navodne incidente protiv Srba u Hrvatskoj. "Brojni su problemi postojali i dok se Hrvatska približavala Europskoj uniji, a postoje i danas", rekao je navodeći problem povratka srpskih izbjeglica u Hrvatsku i vraćanja njihove imovine.

Vijeće sigurnosti nije mjesto za raspravu o položaju srpske manjine u Hrvatskoj, smatra Drobnjak. "Šešelj, naprotiv, jest pitanje o kojem treba raspravljati, a povezivati izostanak srbijanske reakcije na Šešelja s pitanjem manjina nije samo strašno neprimjereno nego i pokazuje srbijansko nerazumijevanje toga problema", rekao je Drobnjak. "Srbija nije naučila neke lekcije iz prošlosti".

Milanović je rekao da Srbija ne podupire huškačke izjave, ali ne pristaje ni na kolektivnu krivnju i odgovornost. "Današnje Šešeljeve izjave ne razlikuju se od onih koje su se svakodnevno čule u Den Haagu, i ne treba ih pripisivati Srbiji", rekao je.

Odgovornim za Šešeljeve ispade Milanović smatra Haški sud koji ga je pustio "iako je znao što će govoriti". Govora mržnje nema samo u Srbiji, nego u cijeloj regiji, rekao je Milanović i istaknuo da o Šešeljevoj važnosti u Srbiji govore rezultati izbora "na kojima je marginaliziran".

Drobnjak je ocijenio da je Šešeljev izlazak iz zatvora štetan za mir i stabilnost jugoistočne Europe, uvreda za žrtve i kompromitacija temeljnih ciljeva ICTY-ja.

"Čekati jedanaest godina pravdu dovoljno je teško, a vidjeti da je pušten i nastavlja skandalozne provokacije za koje mu se sudi, to je sasvim neprihvatljivo i uvredljivo. To nije samo ignoriranje nego i kompromitiranje temeljnih ciljeva suda".

I hrvatski je predstavnik kritizirao odluku o puštanju Šešelja "iz humanitarnih razloga" koja je izazvala "nimalo humanitarne posljedice".

"Neshvatljivo je što je Šešelj pušten bez jasnih uvjeta. Tko god zna za što je on optužen i kako se na suđenju ponašao, ne može biti iznenađen činjenicom da maksimalno zlorabi privremenu slobodu", rekao je Drobnjak.

Šešelj, optužen za ratne zločine protiv nesrba devedesetih godina 20. stoljeća, pušten je početkom studenoga iz ICTY-jeva pritvora zbog zdravstvenih razloga, nakon jedanaestgodišnjeg suđenja koje nije završilo presudom.

Po dolasku u Beograd nastavio je s ratnohuškačkom retorikom pa je službeni Zagreb od srbijanske vlade zatražio da se ogradi od njegovih izjava, a od ICTY-ja da preispita odluku o puštanju.

Brammertz u Vijeću sigurnosti: Nužna što skorija presuda Šešelju

Glavni tužitelj Haaškoga suda za bivšu Jugoslaviju Serge Brammertz u srijedu je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku ocijenio da je Vojislav Šešelj svojim huškačkim govorima izazvao negativne reakcije u susjednim zemljama i u međunarodnoj zajednici te da je nužno što prije doći do presude u tom slučaju.

Iako je priznao brojne odgode i kašnjenja i rekao da slučajevi Gorana Hadžića i Vojislava Šešelja nisu pod nadzorom tužiteljstva jer su optuženici bolesni, Brammertz je rekao da je razumljiva frustracija zbog sporosti u slučaju Šešelja.

"Tužiteljstvo shvaća i dijeli frustraciju mnogih zbog toga što presuda još nije objavljena, iako je posljednji svjedok svjedočio u srpnju 2010., a suđenje završeno u ožujku 2012.", rekao je.

U svezi s burnom reakcijom javnosti na puštanje Vojislava Šešelja te Šešeljevim nepoštovanjem suda i uvredama upućenim žrtvama, bilo je nužno, kaže Brammertz, da tužiteljstvo od sudaca traži povlačenje odluke o puštanju.

Predsjednik Haaškog suda (ICTY) Theodor Meron izjavio je u srijedu kako je razočaran što sud nije ispunio plan i do kraja 2014. završio sve postupke, ali kašnjenje nekih suđenja neće dovesti u pitanje rok za zatvaranje suda 2017.

Meron je Vijeću sigurnosti podnio redovito izvješće u kojem je naglasio da su kasna uhićenja optuženih, promjene sudaca, bolesti optuženih i složenosti predmeta glavni razlozi kašnjenja.

"Posljedice tih odgađanja razočaranje su za mene i ostale suce... Ipak, predviđeni datum gašenja suda 2017. ne bi trebalo dovesti u pitanje", istaknuo je američki sudac.

Sud je 2014. završio dva postupka, pa u 2015. ulazi s četiri suđenja i pet žalbenih postupaka, a do kraja 2015. ostat će mu po jedno suđenje i žalbeni postupak.

Meron je članice VS-a podsjetio da je zbog zdravstvenih problema u listopadu prekinuto suđenje Goranu Hadžiću, suđenje Ratku Mladiću održava se četiri dana na tjedan, a Vojislav Šešelj pušten iz pritvora.

Presudu Mladiću očekuje u ožujku 2017. ili poslije, ali "te promjene u prognozama donošenja presude ne bi trebale utjecati na zatvaranje suda 2017.", istaknuo je.

Meron se nije detaljnije bavio slučajem Šešelja čije je puštanje u studenome izazvalo oštre kritike hrvatske vlade i javnosti zbog ratnohuškačke retorike tog optuženog ratnog zločinca.

Službeni Zagreb kritizirao je odluku ICTY-a o puštanju Šešelja, optuženog za ratne zločine nad nesrbima u Vojvodini, Hrvatskoj i BiH.

Po Meronovim riječima, sud teško zadržava osoblje koje odlazi na bolje plaćene poslove, pa sud ostaje bez "vrijednog institucionalnog i specifičnog znanja", dodao je Meron.

Unatoč tim operativnim problemima, kaže da sud koji djeluje od 1993. ispunjava svoj mandat. "Nadam se da priroda ovoga izvješća neće umanjiti širu sliku i prevažnu ulogu koju je ICTY igrao i igra u postavljanju globalnih standarda međunarodnog kaznenog prava i pravde te u jačanju vladavine prava na lokalnoj razini", naglasio je Meron.

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook