S dolaskom 2014. dolaze i promjene u Europskoj Uniji, evo kakve

Kao i Irska prije nje, Španjolska je u utorak službeno izašla iz programa pomoći koji je njezinim bankama bio nametnut 2012., dok su Latvijci rekli zbogom svojoj nacionalnoj valuti, dan nakon obećanja grčkog premijera da će se njegova zemlja vratiti na tržišta.

Grčka preuzela predsjedanje EU-om

Pročitajte i ovo Bliže se novi izbori IDS okupio centristički blok za EU izbore: "Spremni smo stvoriti najjači liberalni blok u Hrvatskoj" Olakšana putovanja Rumunjska i Bugarska s postigle dogovor s EU-om: "Ulazimo u schengenski prostor!"

Grčka je u srijedu preuzela šestomjesečno predsjedanje Europskom unijom, najavivši da će joj prioriteti biti borba protiv ekonomske i financijske krize, pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorska politika.

Grčka je preuzela predsjedanje Europskom unijom i, ohrabrena naznakama da će nakon iznimno duboke krize, štednje, prosvjeda i štrajkova ove godine napokon ugledati tračak svjetla na kraju tunela, najavila da zbog teškog gospodarskog stanja u zemlji neće samo 'odrađivati' posao do sljedećeg, talijanskog predsjedništva.

Objavljujući svoje prioritete za šest mjeseci tijekom kojih će biti na kormilu Europske unije, Grčka je na prvo mjesto stavila borbu protiv ekonomske i financijske krize, potom pitanje migracija i upravljanja granicama, te pomorsku politiku. Proširenje nije među njezinim prioritetima, ali upravo pod grčkim predsjedanjem Srbija će 21. siječnja početi pristupne pregovore.

Po pitanju ekonomske krize, naglasak će biti stavljen na rast, zapošljavanje - u trenutku u kojem su stope nezaposlenosti u više zemalja EU-a dosegle povijesne rekorde, poglavito kada se radi o nezaposlenosti mladih, te na koheziju.

"U razdoblju u kojem je nezaposlenost dostigla rekordne razine u većini zemalja članica EU-a, pogađajući prije svega mlade, te kada je recesija stalna prijetnja europskim gospodarstvima, jedino je logično da rast bude najvažnije pitanje za grčko predsjedništvo, u našem zajedničkom cilju da pokrenemo europska gospodarstva iz recesije", kaže se na web stranici grčkog predsjedništva.

Grčka također stavlja naglasak na inicijative i akcije za zaustavljanje rasta nezaposlenosti te poticanje stvaranja radnih mjesta, te kaže kako bi zbog naraslog nepovjerenja građana trebalo reafirmirati ulogu EU-a u njihovim "srcima i dušama".

"Proširenost i intenzitet krize, kao i iz toga proizašle recesija i nezaposlenost, potkopale su povjerenje većeg broja europskih građana u sposobnost Europe da provede vjerodostojnu i učinkovitu politiku kojom bi se ponovno vratio napredak, kojom bi se postigao ekonomski oporavak i visoka razina zaposlenosti", kaže grčko predsjedništvo. "Istodobno, suočavanje s krizom na način da se provodi stroga fiskalna disciplina snažno je utjecalo na socijalnu koheziju, posebno u zemljama koje su izravno bile pogođene krizom. Stoga veliki izazov za napredak i stabilnost leži u reafirmiranju EU-a".

Grčko predsjedništvo kaže da će borba protiv financijske i ekonomske krize u eurozoni i završavanje nove arhitekture europske monetarne unije sigurno biti prioriteti i za druga predsjedništva u godinama koje dolaze.

"Glavni cilj je očuvati stabilnost zajedničke valute, eura, uz produbljivanje integracije u monetarnoj uniji i 'ex ante' koordinaciju nacionalnih fiskalnih i ekonomskih politika", kaže se na web stranici grčkog predsjedništva.

Grčka također želi da se probudi veća solidarnost među zemljama EU-a pri upravljanju valovima imigranata kako bi se zajednički očuvala sigurnost kopnenih i morskih granica EU-a. Imigracijski valovi, uzrokovani nestabilnošću na europskoj periferiji, stavili su dodatni teret na članice EU-a, upravo u razdoblju ekonomske krize kada su svi napori trebali biti usmjereni na očuvanje stabilnosti i poticanje rasta. Taj teret najviše je pao na članice koje se nalaze na vanjskim granicama, a to su upravo one koje su najjače pogođene recesijom i nezaposlenošću. "U tom kontekstu grčko će predsjedništvo koncentrirati napore kako bi ukazalo na pozitivne aspekte sveobuhvatnog upravljanja migracijama".

Budući da je Grčka tradicionalno pomorska zemlja, ona stavlja naglasak i na korist pomorskih aktivnosti za europsku ekonomiju u cjelini, te kaže kako je ključna ideja redefinirati i ponovno pokrenuti europsku pomorsku politiku u svim njezinim aspektima.

Izbori za Europski parlament tijekom grčkog predsjedanja dodatni su čimbenik koji će determinirati okvir predsjedanja.

Srbija započinje pristupne pregovore

Već u siječnju će Srbija, koja je status kandidata dobila u ožujku 2012., a EU je odobrila otvaranje pregovora u lipnju 2013., započeti pristupne pregovore. "Posebno samo zadovoljni činjenicom da tijekom našeg predsjedanja započinju pregovori sa Srbijom. Mislim da će od toga imati koristi cijela regija i sve zemlje", rekao je nedavno u Bruxellesu na predstavljanju programa grčkog predsjedništva zamjenik ministra vanjskih poslova Dimitris Kurkulas.

S obzirom na to da Grčka nije priznala neovisnost Kosova, upitan o tome hoće li to utjecati na pregovore sa Srbijom, Kurkulas je kazao da je novi korak Srbije prema eurointegracijama dobra vijest i za Kosovo, a da "činjenica da neke od europskih zemalja nisu priznale deklaraciju o neovisnosti Kosova nije prepreka napretku u odnosima s Kosovom".

Grčka je jedna od zemalja koja se uvijek zalagala za eurointegracije zemalja zapadnog Balkana, a upravo tijekom jednog od prethodnih grčkih predsjedanja Unijom, a ovo će biti peto otkad je ušla u EU 1981., potvrđena je u Solunu 2003. europska perspektiva zapadnog Balkana, koja je tada obuhvaćala i Hrvatsku.

Grke će na čelu EU-a 1. srpnja naslijediti Talijani. Jedno od pitanja tijekom grčkog predsjedanja bit će i napredak u pristupnim pregovorima s Turskom, koja je započela pregovore kad i Hrvatska, a minimalno je napredovala.

Konačno, analitičari ipak ocjenjuju da se od Grčke, koja na čelu EU-a nasljeđuje Litvu, ne očekuju velika djela već uglavnom da "drži vodu" do sljedećeg predsjedanja. Smisao grčkog predsjedanja Europskom unijom doveli su u pitanje dvojica njemačkih parlamentaraca, Klaus-Peter Wilsch i Frank Schaeffler, koji su prije nekoliko mjeseci za Bild kazali da vjeruju da bi Grčka trebala preskočiti predsjedanje, koje će ju stajati 100 milijuna eura koje će ponovno trebati posuditi.

Ipak, nakon što je gotovo završila u stečaju i prošle godine skoro bila izbačena iz eurozone, Grčka se zadržala na površini pozitivnijim gospodarskim vijestima posljednjih mjeseci, a u proračunu za 2014. potvrdila je da će izaći iz šestogodišnje recesije s rastom od 0,6 posto sljedeće godine.

Po podacima iz prosinca za rujan, stopa nezaposlenosti zadržala se blizu rekordnih razina, ali su se pojavile prve naznake da tempo gubitka radnih mjesta usporava. Atena je također predvidjela da će ove godine ostvariti višak u proračunu od 812 milijuna eura. Grčka je bila jedna od pet zemalja eurozone koja je dobila međunarodnu pomoć, uz Irsku, Portugal, Španjolsku i Cipar.

Bugari i Rumunji mogu slobodno na tržišta rada EU-a

Od 1. siječnja bugarski i rumunjski radnici mogu slobodno raditi u bilo kojoj drugoj zemlji članici Europske unije jer je isteklo sedmogodišnje prijelazno razdoblje u kojem su im mogle uvesti ograničenja, što je u nekim starim članicama izazvalo rasprave potaknute strahom da bi radnici iz dviju nasiromašnijih članica Unije svojim masovnim dolaskom u njima mogli ugroziti radna mjesta kojih je ionako premalo.

Bugarska i Rumunjska postale su članicama EU-a 1. siječnja 2007. i u srijedu je isteklo prijelazno razdoblje u kojem su zemlje članice mogle uvesti ograničenja za radnike iz tih zemalja. Privremeno ograničenje za jednu od četiriju temeljnih sloboda na kojima počiva jedinstveno europsko tržište uvedeno je i za 10 zemalja koje su se Uniji pridružile 1. svibnja 2004. te za Hrvatsku koja je u nju ušla 1. srpnja 2013.

Pri ulasku novih članica, stare članice mogu ograničiti pristup svojem tržištu rada, i to u tri faze. U prvoj fazi svaka zemlja može odlučiti da prve dvije godine članstva novih članica neće primjenjivati europsko zakonodavstvo, koje jamči slobodu kretanja radnika, nego nacionalno, koje najčešće predviđa da strani radnici moraju imati radne dozvole da bi se mogli zaposliti. U drugoj fazi, koja traje tri godine, zemlje članice moraju obavijestiti Europsku komisiju i dati valjano obrazloženje zašto žele produljiti rok u kojemu ne žele primati strane radnike. U trećoj fazi, koja traje dvije godine, produljenje se može opravdati samo opasnošću od poremećaja na tržištu rada.

Ograničenje ni u kojem slučaju ne može trajati dulje od sedam godina. Prva faza za bugarske i rumunjske radnike istekla je 31. prosinca 2008., a devet zemalja (Njemačka, Francuska, Austrija, Belgija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Velika Britanija za Bugare i Rumunje te Španjolska samo za Rumunje) odlučilo je produljiti ograničenje za još tri godine.

U tim zemljama bugarski i rumunjski radnici mogli su raditi samo s radnom dozvolom i to u 291 zanimanjem za koje nedostaje radnika.

U ostalim zemljama članicama Bugari i Rumunji mogli su i prije raditi bez ikakvih ograničenja.

Samo radnici iz Hrvatske imaju ograničenje za rad

Od 1. siječnja samo radnici iz najmlađe članice, Hrvatske, imaju ograničenja za rad u 13 zemalja, koje su odlučile iskoristiti mogućnost privremenog ograničavanja na svojem tržištu rada (Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija, Malta i Grčka), a u ostalih 14 zemalja (Švedska, Danska, Finska, Estonija i Litva, Latvija, Portugal, Poljska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka i Bugarska) mogu se zapošljavati bez ikakvih ograničenja od prvog dana članstva, 1. srpnja 2013.

Većina od 15 starih država članica uvela je prijelazna razdoblja za radnike iz 10 novih članica od 2004. godine, a svoje tržište rada stranim radnicima u prvoj su fazi potpuno otvorile samo Velika Britanija, Švedska i Irska.

Italija, Finska, Španjolska, Portugal i Grčka ukinuli su ograničenje u slobodi kretanja radnika nakon prve dvije godine, to jest 2006., a Austrija i Njemačka bile su jedine zemlje koje su ga zadržale tijekom svih sedam godina, to jest do 2011.

Za bugarske i rumunjske radnike svoje tržište rada otvorilo je 1. siječnja 2007., odmah na početku njihova članstva, 10 od 25 zemalja članica (Estonija, Cipar, Latvija, Litva, Poljska, Slovenija, Slovačka, Finska, Švedska i Češka). Od 2009. ograničenja su ukinuta u Danskoj, Španjolskoj (samo za Bugare), Grčkoj, Mađarskoj i Portugalu. Nakon druge faze, koja je završila 1. siječnja 2012., ograničenja su ukinuta u Irskoj i Italiji, a ograničenje od svih sedam godina, do 31. prosinca 2013. iskoristile su Belgija, Njemačka, Španjolska (samo za Rumunje), Francuska, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Austrija i Velika Britanija.

Bugarski i rumunjski građani od 1. siječnja 2007. imaju pravo na slobodu kretanja i boravka u Europskoj uniji kao i građani drugih zemalja članica. Mogu otići u bilo koju zemlju pod uvjetom da u jednoj zemlji ne ostaju dulje od tri mjeseca. Za boravak dulji od tri mjeseca europski građani moraju imati posao ili dovoljno novca za život i zdravstveno osiguranje kako ne bi pali na teret socijalnog sustava zemlje u kojoj borave, što se ne mijenja ni nakon 1. siječnja 2014.

Građani EU-a iz zemalja koje nisu članice Schengena ili iz zemalja iz Europskoga ekonomskog područja podliježu nacionalim pravilima o ulasku i boravku stranaca. To znači da za boravak dulji od tri mjeseca moraju imati posao ili novac za život, ili u toj zemlji borave zbog školovanja ili profesionalnog osposobljavanja, ili su pak u rodbinskoj vezi s nekim tko legalno boravi u toj zemlji.

Iako stare zemlje članice više nemaju nikakvih mogućnosti ograničavanja pristupa svojemu tržištu rada za Bugare i Rumunje, u nekim zemljama članicama, u prvome redu u Velikoj Britaniji, ali i u Njemačkoj i Francuskoj, strahuju od masovnog dolaska radnika iz tih dviju zemalja, koje zajedno imaju 30 milijuna stanovnika.

Bugarska i Rumunjska još nisu članice Schengena jer se tome protivi nekoliko zemalja, najviše Nizozemska. Najviše je rasprava bilo i još ih ima u Velikoj Britaniji, gdje je premijer David Cameron, želeći umiriti euroskeptičnu javnost i radikalne euroskeptike u svojoj Konzervativnoj stranci, izjavio da treba ograničiti pristup stranim radnicima socijalnom sustavu zemlje u kojoj rade. Pedesetak konzervativnih zastupnika potpisalo je inicijativu da se Bugarima i Rumunjima produlje ograničenja do 2019. godine, ali vlada to službeno ne podupire jer je to protiv europskih propisa.

Cameron je odluku laburističke vlade 2004. godine da bez ikakvih ograničenja dopusti dolazak radnika iz 10 novih članica nazvao "monumentalnom pogreškom".

Britanija je nakon velikog proširenja 2004. godine primila najviše državljana iz novih članica. Po procjenama, u toj zemlji sada radi oko 650.000 Poljaka, što ih čini drugom najbrojnom skupinom imigranata nakon Indijaca.

Poljski dužnosnici, ali i Europska komisija ističu da je Britanija "samo profitirala dolaskom novih radnika". Poljaci kažu da su dosad u Velikoj Britaniji platili znatno više poreza nego što su primili socijalne pomoći.

Latvija ušla u eurozonu

Latvija, već neko vrijeme vodeća zemlja EU-a u smislu gospodarskog rasta, u srijedu je postala osamnaesta članica eurozone, što se pripisuje odvažnim reformama latvijske vlade iako veći dio stanovnika smatra da su reforme postignute na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta.

Latvija, mala baltička zemlja u kojoj živi nešto više od dva milijuna ljudi, godine 2009. je bila suočena s recesijom, a vlada je potom uvela stroge mjere štednje koje su uključile kresanje plaća, proračuna i velika otpuštanja u državnom sektoru.

Latvija je zemlja koja je bila najjače pogođena krizom od svih europskih zemalja u razdoblju 2008.-2010. kada je BDP pao čak 25 posto.

No, već u 2011. i 2012. je ostvaren rast od preko pet posto čime se pokazala kao najbrže rastuća ekonomija u Europskoj uniji. U trećem tromjesečju ove godine rast je procijenjen na 3,9 posto u odnosu na treće tromjesečje prošle godine, a Latviju je za samo 0,2 postotna boda kao najbrže rastuće gospodarstvo prestigla Rumunjska (4,1 posto).

Deset godina nakon ulaska u Europsku uniju i dvadeset i dvije godine nakon uvođenja latsa, nacionalne valute na koju su građani itekako ponosni, Latvija je uvela euro. Za ulazak u eurozonu, Latvija je morala ispuniti kriterije iz Maastrichta - među ostalim proračunski deficit, javni dug i inflaciju - a podaci pokazuju da je u tome bila iznimno dobra.

Iz konvergencijskog izvješća objavljenog u lipnju, kojim je Europska komisija potvrdila da je Latvija spremna usvojiti euro 1. siječnja 2014., vidi se da je ta zemlja postigla visok stupanj održive ekonomske konvergencije s eurozonom.

Po izvješću, inflacija u Latviji u 12 mjeseci prije toga bila je 1,3 posto, znatno ispod izračunate referentne vrijednosti od 2,7 posto. Proračunski deficit, koji je 2010. godine bio 8,1 posto BDP-a, 2012. je pao na 1,2 posto, što je znatno niže od praga od 3 posto. Javni dug krajem 2012. iznosio je 40,7 posto što je ispod gornje granice maastrichtskih kriterija od 60 posto.

Latvijska valuta lats sudjeluje u tzv. ERM II mehanizmu od svibnja 2005. Ulaskom u taj mehanizam Latvija se obvezala da neće dopustiti fluktuacije valute veće od raspona od +/- 1 posto. Dugoročne su kamatne stope u tzv. referentnoj godini iznosile 3,8 posto, ponovno ispod praga.

Iako je zbog svega toga u srpnju dobila zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, ispitivanja javnog mnijenja uporno pokazuju da se tome veseli tek manjina Latvijaca.

Prošli mjesec objavljeni su rezultati ispitivanja javnosti po kojima prelazak na euro podupire samo 20 posto građana, dok je potpora u rujnu bila 24 posto. Po vodećoj tvrtki za ispitivanje javnog mišljenja SKDS-u, uvođenju eura protivi se 58 posto građana, u odnosu na 52 posto iz rujna. Udio onih koji kažu da su neutralni ili neodlučni iznosi 22 posto.

Premda je nakon rezultata ankete u rujnu premijer Valdis Dombrovskis, koji trenutno vodi tehničku vladu jer je dao ostavku zbog tragedije s urušavanjem supermarketa Maxima, izražavao uvjerenost da će se potpora povećavati s približavanjem datuma ulaska u eurozonu, to se očito nije dogodilo i Latvijci i dalje nisu oduševljeni dolaskom eura.

"Očekivao sam da će potpora polako rasti kako ljudi budu počeli prihvaćati dolazak eura kao neupitnu činjenicu, ali naše istraživanje je pokazalo da se to ne događa", rekao je u studenom nakon objave rezultata istraživanja šef SKDS-a Arnis Kaktins.

Velika većina Latvijaca žali za nacionalnom valutom latsom koja je bila relativno kratkog vijeka. Lats je uveden 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Dok dio analitičara tvrdi da latvijski slučaj pokazuje da se odlučne i hrabre reforme isplate, građani smatraju da priča o uspjehu ima i svoju drugu stranu. Obični ljudi smatraju da je rast postignut na uštrb njihovih plaća i radnih mjesta, a da se optimistični podaci o padu nezaposlenosti mogu zahvaliti ponajprije odlasku ljudi u inozemstvo. Ljudi se boje i viših cijena kada se usvoji euro.

Ipak, analitičari kažu da izostanak većih štrajkova ili prosvjeda pokazuje da su građani, možda nevoljko, ali ipak svjesni situacije, prihvatili da su reformu nužne.

U vladi tvrde da će ulazak zemlje u prezaduženu eurozonu pomoći baltičkom gospodarstvu jer će se time olakšati trgovinska razmjena i potaknuti povjerenje ulagača. Kako bi odagnali strahove građana vezane uz porast cijena u tijeku razdoblja prebacivanja na euro, u Latviji je u srpnju ove godine pokrenuta kampanja Fair Euro Introducer koja je pozvala trgovce da se obvežu da neće pokušati izvući osobnu korist pri zamjeni valute, da će poštivati pravila konverzije te dati potrebnu pomoć klijentima.

Susjedna Estonija uvela je jedinstvenu europsku valutu u siječnju 2011., dok se Litva to priprema učiniti 2015. godine. Od novih članica EU-a Latvija je šesta zemlja (iza Slovenije, Malte, Cipra, Slovačke i Estonije) koja je dobila službeno zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu.

Švicarska preuzela predsjedanje OESS-om

Švicarska je u srijedu preuzela na godinu dana rotirajuće predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju (OESS) od Ukrajine na čelu institucije sa sjedištem u Beču.

Švicarska teži "napretku u dugoročnim sukobima, borbi protiv transnacionalnih prijetnji, promociji sigurnosti i stabilnosti i uvođenju plana za mlade", izjavio je u priopćenju švicarski ministar vanjskih poslova Didier Burkhalter, imenovan predsjednikom OESS-a za 2014.

OESS, organizacija 57 članica, među kojima SAD-om, ima "jedinstveni položaj za povezivanje euroatlantske i euroazijske zone", kazao je Burkhalter. Bern, ponovio je ministar, očekuje usko povezivanje svojeg predsjedanja s predsjedanjem Srbije koje će uslijediti 2015.

OESS se nada u 2014. i konačno unaprijediti pregovore u starom sukobu između Armenije i Azerbajdžana oko osporavana područja Nagornog Karabaha. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook