Rusija je u srijedu uspješno testirala nove interkontinentalne nuklearne rakete Bulava, a u listopadu i studenome namjerava izvesti još dva pokusa, rekao je zapovjednik ruske mornarice, admiral Viktor Širkov.
Pročitajte i ovo
Rat u Europi
Rusi napali supermarket u centru Harkiva i ne staju: Ima ozlijeđenih, strahuje se da su neki ljudi zarobljeni u ruševinama
JARS RS-24
Rusija stavila u pripravnost lansirne sustave koji mogu nositi nuklearno oružje
Vojne snage pojačale su vojne vježbe i pokuse od početka sukoba u istočnoj Ukrajini, a 12-metarska raketa Bulava dosad je prošla mnoge pokuse. Snaga joj je stotinu puta veća od atomske eksplozije koja je 1945. opustošila Hirošimu.
Širkov je rekao kako je raketa lansirana s područja Bijelog mora, a cilj joj je bio na ruskome krajnjem istoku.
"U listopadu i studenome pomorska flota namjerava ispaliti još dvije krstareće rakete opremljene balističkom opremom", izjavio je Širkov za Interfax.
Raketa Bulava ima masu od 36,8 tona, domet joj je oko 8000 kilometara, a može nositi od šest do deset nuklearnih bojnih glava.
Putin: Rusija mora održati nuklearni arsenal
Ruski predsjednik Vladimir Putin u srijedu je izjavio da Rusija mora održati svoj nuklearni arsenal zbog sve većeg broja mogućih sigurnosnih prijetnji, izvješćuje Reuters.
Kako su odnosi između Moskve i Zapada zahladili zbog krize u Ukrajini, Putin je potpisao ukaz koji mu omogućuje veću kontrolu nad povjerenstvom koje nadzire vojnu industriju te je ponovio da bi ruske snage trebale biti manje ovisne o rezervnim dijelovima iz zapadnih zemalja.
"Potrebna nam je pouzdana i potpuna procjena mogućih prijetnji ruskoj vojnoj sigurnosti. Za svaku od tih prijetnji potrebno je pronaći primjeren odgovor", kazao je Putin na sastanku s vladinim dužnosnicima iz vojnog sektora.
Također je kazao da se Rusija mora pobrinuti da u sljedećih nekoliko godina osigura razvoj oružja velike preciznosti. Rusija, koja se još uvijek uvelike oslanja na oružje i vojnu tehnologiju iz sovjetskog razdoblja, planira na modernizaciju vojske utrošiti više od 537 milijardi dolara.
Rusija za 20 posto smanjila dobavu plina Poljskoj
Poljska je u srijedu objavila da prima 20 posto manje plina koji dobavlja ruski monopolist Gazprom, a tu je vijest prenijela i ruska novinska agencija RIA navodeći predsjednika ukrajinske tvrtke Ukrtransgaza.
Neke europske zemlje vjeruju da bi Moskva mogla zatvoriti dotok plina Europi koristeći se tim sredstvom kao oružjem u rješavanju sukoba sa Zapadom zbog krize u Ukrajini.
Ukrajinska tvrtka Ukrtransgaz, koja ima monopol na transport ruskog plina, objavila je da ruski energetski div Gazprom ograničava dotok plina Poljskoj kako bi poremetio dobavu plina koji teče u suprotnom smjeru, od Poljske prema Ukrajini, piše Reuters.
"Stvari ne teku glatko. Danas je Rusija počela ograničavati dopremu plina Poljskoj kako bi poremetila dotok iz Poljske što ga mi primamo. U dva sata poslije podne Poljska je prekinula dopremu Ukrajini u količini od četiri milijuna prostornih metara", rekao je u Kijevu predsjednik Ukrtransgaza Ihor Prokopiv.
Poljska plinska tvrtka PGNiG objavila je u srijedu kako je već u utorak "utvrdila smanjenu isporuku od približno 24 posto u odnosu prema naručenome" u plinovodima koji prolaze Ukrajinom i Bjelorusijom.
"Upravo istražujemo razloge kako bismo utvrdili jesu li tehničke ili komercijalne prirode", objavio je PGNiG. Kako prenosi agencija France presse, poljska tvrtka uočila je ograničenja već u ponedjeljak.
Gazprom zasad nije ništa komentirao.
Nema nikakvih naznaka da je dotok ruskog plina smanjen drugim uvoznicama u Europi. Slovačka je potvrdila stabilan dotok, a poremećaje nisu uočile ni Mađarska, Bosna i Hercegovina ni Srbija.
Varšava je snažno lobirala u Europskoj uniji za nametanje strožih sankcija Rusiji, a u Poljskoj bi trebali biti stacionirani i elementi NATO-ove nove snage za brzu reakciju.
Gazprom podmiruje trećinu europskih potreba za plinom te je za mnoge europske zemlje glavni izvor energije za kućanstva i industriju.
Europski dobavljači plina, među njima najveće plinske kompanije u Europskoj uniji, javile su se na natječaj za dobavu plina u suprotnom smjeru, prema Ukrajini, kako bi se toj zemlji pomoglo ako joj Gazprom obustavi isporuku. Slovačka je ključna zemlja za dobavu plina u suprtnom smjeru, iz Europe prema Ukrajini. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook