Ostalih trinaest zemalja glasovalo je za rezoluciju. Usprkos desetomjesečnom nasilju u kojemu je, po podacima aktivista, poginulo najmanje 6.000 ljudi, Vijeće sve dosad nije uspjelo donijeti rezoluciju o Siriji. Raniji tekst nacrta u listopadu prošle godine blokirali su Rusi i Kinezi.

U ovoj rezoluciji koju su podnijele zapadne i arapske zemlje, izražava se 'potpora' Vijeća planu Arapske lige za demokratsku tranziciju u Siriji i osuđuje se sirijski režim zbog 'stalnog kršenja' ljudskih prava. Francuski veleposlanik Gerard Araud osudio je u Vijeću veto Rusije i Kine rekavši kako je ovo 'tužan dan za ovo Vijeće, za Sirijce i za prijatelje demokracije'.

Podsjetivši na 'pokolje' u Hami 1982. za predsjedništva Hafeza al-Asada i u Homsu noćas, dodao je: 'Strahotama u Damasku kao da nema kraja'. Optužio je Rusiju i Kinu da 'pomažu represivnu politiku Damaska'. Po podacima sirijske oporbe, više od 230 civila ubijeno je u bombardiranju sirijske vojske u Homsu u noći na subotu. Damask je zanijekao bombardiranje tog pobunjeničkog grada, rekavši da su civile ubile 'naoružane bande'.

Njemački veleposlanik u UN-u Peter Wittig optužio je Vijeće da je 'još jednom iznevjerilo svoj mandat i svoje obveze', a sirijski narod 'još jednom prepustio' njegovoj sudbini. 'To se još jednom potvrdilo nakon najnovijeg pokolja u Homsu'. Britanski veleposlanik Mark Lyall Grant rekao je da je London 'zaprepašten odlukom Rusije i Kine'.

Sjedinjene Države su 'neugodno iznenađene ovim vetom koji nas sprječava da riješimo sve težu krizu u Siriji', rekla je američka veleposlanica Susan Rice. Neizravno je optužila Kinu i Rusiju da 'napuštaju sirijski narod i štite tiranina'. Rice je istaknula da rezolucija 'što je najviše moguće vodi računa o zabrinutosti' Rusije i Kine.

Rusi su tijekom pregovaranja dobili velike ustupke u vezi s rezolucijom. Tako se u teksu izrijekom ne govori o sudbini predsjednika Bašara al-Asada. Po planu izlaska iz krize koji je predložila Arapska liga, predsjednik treba prenijeti ovlasti na potpredsjednika kako bi omogućio demokratsku tranziciju vlasti.

Rusija se usto izborila da se u tekstu ne spominju gospodarske sankcije i prodaja ruskog oružja Damasku a govori se o potrebi 'mirnog rješenja' krize kako bi se izbjegla sličnost s libijskim slučajem. U rezoluciji se 'osuđuje svako nasilje, bez obzira odakle dolazilo', s vlasti ili iz oporbe i 'osuđuje sirijska vlast zbog stalnog, otvorenog i masovnog kršenja ljudskih prava'.

Tunis povlači veleposlanika, prekida veze s Damaskom

Tunis je počeo postupak za protjerivanje veleposlanika i povlačenje priznanja režima predsjednika Bašara al-Asada, objavio je Tunis u subotu kao prva zemlja koja slijedi naputak Arapske lige pošto su snage sirijske vlade ubile više od 200 prosvjednika. Čim je odluka objavljena osoblje u sirijskom veleposlanstvu u glavnome gradu Tunisa spustilo je svoju nacionalnu zastavu, što je pozdravilo 200-tinjak prosvjednika okupljenih pred zgradom.

Odluka Tunisa ima posebnu moralnu težinu jer je ta sjevernoafrička zemlja počela revoluciju Arapskog proljeća i prva svrgnula dugogodišnju autokratsku vlast. Na prekid veza sa Sirijom i protjerivanje veleposlanika pozvao je Odbor Arapskog parlamenta iz država članica Arapske lige nakon bombardiranja u gradu Homsu s više od 200 žrtava noću na subotu. 'Ova tragedija neće biti riješena sve dok ne padne režim Bašara al-Asada', priopćilo je tunisko predsjedništvo.

Libija, koja je lani također srušila svog dugogodišnjeg autokratskog vladara Moamera Gadafija, prekinula je veze sa Sirijom još u listopadu kada je priznala Sirijsko nacionalno vijeće kao legitimnu vlast. U drugoj sjevernoafričkoj državi Maroku još ne planiraju povući priznanje. 'To zasad ne planiramo', rekao je ministar vanjskih poslova Sad Edin Al-Otmani za Reuters i dodao da Rabat 'vrlo pozorno prati stanje. Djelovat ćemo u skladu s razvojem događaja'. (Hina)