U nedjelju će građani RS-a na referendumu odgovoriti na pitanje: "Podupirete li da se 9. siječanj obilježava i slavi kao Dan Republike Srpske?" Upravo je to pitanje podiglo velike tenzije u susjednoj državi, a reakcije stižu i iz međunarodne zajednice.
Pročitajte i ovo
Najavljen i Dječji sajam
Brojni poznati roditelji s djecom podržali akciju 'Djeci djetinjstvo'
Osuda referenduma stigla je i od Vijeća za implementaciju mira, a i Andrej Plenković, predsjednik HDZ-a koji prikuplja potpise podrške za sastav buduće hrvatske Vlade, jasno se odredio protiv održavanja ovog referenduma, ističući da bi on mogao voditi do odvajanja RS-a iz BiH. Pojedini politički akteri u samoj BiH, te susjednoj Srbiji, spominju i mogućnost ratnog sukoba. No, ta vrsta konflikta, smatra BiH politički analitičar Tvrtko Milović, nije vjerojatan.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik za odvajanje RS iz BiH nema podršku ni Aleksandra Vučića. Ne postoji mogućnost eskalacije sukoba - politički analitičari BiH
'Ratni sukob nije opcija, on se ne može dogoditi jer ne postoje nikakvi materijalni, demografski, politički ni geopolitički uvjeti za bilo kakav sukob', rekao je Milović u razgovoru za Dnevnik.hr.
Ishod lišen sukoba ističe i politička analitičarka Ivana Marić, koja podsjeća na kompleksnu situaciju u BiH, ali i na to da je Dodik u svojoj karijeri najavljivao već pedesetak referenduma od kojih nijedan nije održan.
'Uvijek bi ga netko zaustavio ili bi se on sam povukao. Ovog puta ga je napustio i srpski premijer Aleksandar Vučić, pa mu je ostalo samo da se obrati još Vladimiru Putinu', kaže Marić za Dnevnik.hr, dodajući kako je ovoga puta Dodiku ostalo da se izvlači sam, a održavanjem referenduma 'spašavat će vlastiti obraz'.
Budući da je Dodik u četvrtak otišao na konzultacije kod Putina, pitanje je što će mu on reći. I Milović i Marić smatraju da bi od ruskog lidera mogao dobiti samo načelnu podršku.
'Bošnjaci očekuju da će Putin tražiti da se referendum obustavi, dok Srbi očekuju podršku. Putin će sebi na taj način pokušati ostvariti političke bodove, predstaviti ga kao svoj uspjeh', smatra Milović.
'Putinu odgovara da bude nemira. Putin je u drugačijoj situaciji od Vučića koji želi biti faktor stabilnosti u regiji i nije za ovo Dodiku dao podršku', smatra Marić.
Da bismo uopće razumjeli referendum o kojem bruji cijela regija, moramo shvatiti političku situaciju u BiH.
'Referendum je posljedica ukupnih političkih odnosa u BiH, to je kulminacija bošnjačke zloupotrebe sudskih pa i zakonodavnih institucija koje na sve načine nastoje unitarizirati BiH na štetu srpskog, ali i hrvatskog naroda. Milorad Dodik referendumom pokušava stati na kraj takvim tendencijama i pokazati da službeno Sarajevo nema represivne organe koji bi to mogli zaustaviti', objašnjava Milović.
I Marić i Milović napominju kako postoje deseci odluka BiH Ustavnog suda koje nisu provedene ili su provedene sa zakašnjenjem. Pa u tim okvirima treba gledati na referendum koji se raspisuje nakon što je Ustavni sud BiH donio ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima i osporio 9. siječnja kao Dan Republike Srpske.
Hrvati u BiH podržavaju referendum
Atmosfera je kod građana na području BiH podijeljena. 'Bošnjaci su iritirani ovim referendumom, a bošnjačke elite dižu tenzije kako bi onemogućile referendum. Srpska strana je u stanju euforije, jer će konačno provesti referendum koji najavljuju već godinama', kaže Milović.
'Kod Bošnjaka vlada panika. Boje se rata, a i jedna i druga strana govore o ratu. Ali to se neće dogoditi. Dodik jako dobro zna do kuda može ići i zna da mora podvući granicu', smatra Marić.
Hrvati u BiH imaju ponešto drugačiji pristup prema ovom referendumu u odnosu na pristup političara u Hrvatskoj. Naime, i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović i Andrej Plenković protive se referendumu i na diplomatskom polju rade na tome da se on ne održi. Za razliku od njih, Hrvati u BiH na njega gledaju više s odobravanjem nego neodobravanjem.
'Hrvati se ponašaju kao da to nije njihov problem. Dragan Čović iz HDZ-a BiH govori da se oko toga podigla nepotrebna strka, da RS treba taj referendum', rekla je Marić. Dodaje da bi zbog toga moglo doći do problema u odnosima HZD-a BiH i hrvatskog HDZ-a te da se Plenković i nova struktura HDZ-a u Hrvatskoj neće složiti s ovim Čovićevim stavom.
'Hrvati u BiH na cijelu priču gledaju sa strane, ne želeći se previše uključivati u to, ali s obzirom na to da su i sami bili žrtva bošnjačke zloupotrebe institucija, na srpski referendum gledaju s dozom odobravanja i navijanja', rekao je Milović.
'Neće se dogoditi ništa, ali lažno ništa'
Tenzije oko referenduma podigle su se zbog potencijalnih posljedica koje bi mogale uslijediti, a Milović i Marić razlikuju se u stavu što će značiti ova odluka građana RS-a.
Sve u svemu, dan nakon referenduma '26. rujna se neće dogoditi ništa, ali bit će to lažno ništa', napominje Milović te objašnjava kako 'to znači da će se pozicije moći itekako promijeniti. Nakon 25. rujna bošnjačka će strana uvidjeti da je potpuno nemoćna i neutjecajna na ono što se događa u Republici Srpskoj, a srpska će strana demonstrirati da može raditi što god želi unatoč cijeloj međunarodnoj zajednici.'
Međutim Marić je uvjerena da je ovo zadnji referendum koji će Dodik spomenuti.
'Referendum neće ništa promijeniti. Napravljen je samo da zabavlja birače u lokalnoj kampanji. Dodik se ovaj put malo zaračunao i sad mu je prekasno da se povuče i ako se povuče to će biti za njega političko samoubojstvo i mora ga provesti i mora gledati kako da ga provede, a da ne naljuti nikoga od međunarodnih partnera. Da sačuva svoj obraz u nekoj mjeri', zaključuje Marić.