Razočarani životom: Slovenci se pitaju zašto su se borili!

'Ako se sadašnja politika radikalno ne promijeni, kroz dvije godine, a možda i prije, zaprijetit će nam grčko-irski scenarij', tvrdi Alojz Peterle čija je vlada organizirala referendum o samostalnosti održan 23. prosinca 1990.

Pročitajte i ovo Najprije remont Sprema se izgradnja novog bloka nuklearke Krško: Uskoro važan referendum Od ponedjeljka Krško neće raditi mjesec dana

Peterle je to rekao na tribini lista Dnevnik pod naslovom 'Jesmo li se za to borili?', na kojoj se više naraštaja političara osvrnulo na političku i gospodarsku perspektivu države pred važnu obljetnicu i državni Blagdan samostalnosti.

S druge strane, na tribini nisu izostale ni ocjene kako su upravo Peterleova vlada i tada vladajuća desna koalicija 'Demos' pokrenuli pogrešan model gospodarske privatizacije i tako stvorile 'tajkune' što ih je onda upropastila financijska kriza.

>> Slovenci nikad nezadovoljniji

'Koliko energije u Sloveniji se troši na ništa?'

Uz to, klasična je teza političara s ljevice da desnica nije ispunila očekivanja ljudi koji su glasovali za neovisnost jer je 'pogodovala Crkvi' donijevši zakon o denacionalizaciji koji je tada bio 'najradikalniji' među postkomunističkim državama.

'Cijela je Europa danas na prijelomnici, a ne samo Slovenija, ali je žalosno koliko se energije u ovoj državi potroši na ništa, što kao mali narod ne bismo smjeli dopustiti', rekla je na tribini Dnevnika publicistica Spomenka Hribar. Nekada 'prva dama' koalicije Demos odavno se distancirala od tzv. 'radikalne desnice' koja se s tzv. 'tranzicijskom ljevicom' bori za političku dominaciju i ekonomski utjecaj, pri čemu se međusobno optužuju za pogreške u razvoju države.

San o 'maloj Švicarskoj'

Ekonomist srednje generacije Jože Damijan ustvrdio je na tribini 'Jesmo li se za to borili?' da su Slovenci osamostaljivanjem ipak dobili državu modernog demokratskog ustroja, ali ne i učinkovit i pravedan gospodarski sustav koji im je pred referendum obećavan parolom o 'maloj Švicarskoj' u koju bi se Slovenija mogla razviti izlaskom iz tadašnje Jugoslavije.

'U prvim godinama samostalnosti oklijevali smo s privatizacijom, pa nas je i tzv. tajkunizacija pogodila kasnije nego druge tranzicijske države. Sadašnje stanje izazova nezadovoljstvo i sukobi i bojim se da ćemo nazadovati ako ne dođe do temeljite moralne obnove u društvu', rekao je Damijan, ali je naglasio da u Sloveniji vidi još mnogo razvojnog 'neiskorištenog potencijala' koji mogu iskoristiti budući naraštaji. (Hina)