Hrvatski ministar vanjskih poslova MiroKovač je ranije u petak opovrgnuo informacije iz Bruxellesa i Beograda da je Zagreb dao zeleno svjetlo nastavku pristupnih pregovora Srbije i ocijenio da je otvaranje poglavlja za Srbiju kao fakultet, ali da ona još nije položila ni prijemni ispit.
Pročitajte i ovo
Ljajić je Kovaču poručio da je Srbija najviše napredovala upravo u područjima koje joj zamjera Hrvatska - suradniji s Haškim sudom, poštivanju prava hrvatske manjine u Srbiji i osiguravanju njihove zastupljenosti u parlamentu te u primjeni univerzalne jurisdikcije za ratne zločine.
"S obzirom na to da sam se godinama bavio svim ovim pitanjima, s punom odgovornošću mogu reći da je u Srbiji, u područjima o kojima je govorio Kovač, u proteklih 15 godina ostvaren najveći napredak", istaknuo je Ljajić u izjavi dostavljenoj medijima.
Ljajić je podsjetio da je Beograd u suradnji s Hagom ispunio svoje obveze izručivši, kao jedina zemlja u regiji, 45 optuženika, uključujući i bivše predsjednike, članove vlade, načelnike glavnog stožera te najviše predstavnike civilnih i vojnih obavještajnih službi.
"Podsjećam da je suradnja s Hagom praktično završena u uvjetima kada taj sud svojim postupcima i odlukama ni najmanje nije učinio da se ta saradnja olakša", dodao je Ljajić.
U vezi s jurisdikcijom suda za ratne zločine, Ljajić je naveo da Hrvatskoj "nije smetalo" kada je zbog te iste jurisdikcije u Beogradu suđeno optuženima za zločine u Ovčari.
"Sada je odjednom to postalo problem u bilateralnim odnosima, iako više članica EU-a ima iste zakone, s identičnim nadležnostima kao sud za ratne zločine u Srbiji", naglasio je Ljajić.
Govoreći o zaštiti prava manjina ukazao je na ocjene UN-a, EU-a, OESS-a, Vijeća Europe i američke vlade da je Srbija napravila impozantne rezultate i postavila "visoke standarde zaštite ljudskih, a posebno manjinskih prava".
"Srbija, kao jedna od rijetkih zemalja, poštuje kako indivudualna tako i kolektivna prava manjina, uključujući i pravo na kulturnu autonomiju. To se ne bi moglo reći za mnoge države, uključujući i neke članice EU i Hrvatsku", ustvrdiio je Ljajić.
Odgovarajući na primjedbe Zagreba da Beograd treba osigurati zastupljenost manjina u parlamentu, Ljajić je ukazao na odredbu izbornog zakona o tzv. prirodnom pragu, koji manjinama omogućuje ulazak u parlament uz izborni prag od samo 0,4 posto.
Ljajić je rekao da u EU-u ne postoji država koja bezuvjetno omogućuje svim manjinskim zajednicama ulazak u parlament i da to ne omogućuje ni Hrvatska svojim izbornim zakonom.
Srbijanski vicepremijer poručio je da Srbija želi "najbolje mogućne odnose sa Hrvatskom", poglavito ekonomske o čemu postoje uzajamni interesi gospodarstava obiju država.
Uz ocjenu da Srbija "hladne glave" želi rješavati probleme nasiljeđene iz prošlosti, Lajić je istaknuo kako se "to može postići jedino stalnim razgovorima, bilateralnim konzultacijama i traženjem kompromisnih rješenja, a ne ultimatumima, blokadama i pritiscima".
Osim Ljajićeve izjave, zasad nema drugih reakcija službenog Beograda na proturječne informacije iz Zagreba i Bruxellesa o deblokadi europskog puta Srbije.
Predsjednica Centra za vanjsku politiku Aleksandra Joksimović ocenila je da se stječe dojam kako Hrvatska nije željela pokazati da je popustila u odnosu na zahtjeve Bruxellesa.
"Pretpostavljam da su željeli pripremiti domaću javnost", kaže Joksimović, komentirajući zašto u Zagrebu nema službene potvrde da je postignut dogovor s Bruxellesom.
Voditeljica pregovaračkog tima s EU-om Tanja Miščević očekuje da će formalna odluka o otvaranju Poglavlja 23 biti donesena u srijedu, 1. lipnja, a da će to poglavlje biti otvoreno prije kraja lipnja dok traje predsjedanje Nizozemske EU-om.
