Vladimir Putin (Foto: Reuters)

Poslije 10 godina Vladimir Putin je stigao u Beograd. Posjet itekako vrijedan pozornosti, s Tadićeve strane zakićen frazama o vjekovnoj bratskoj i duhovnoj povezanosti dvaju naroda - srpskog i ruskog. Ali to je tek dekor. Putinov dolazak u Beograd zove se prije svega interes s jedne i promišljanje politike s druge strane. Srbija postaje ruski strateški partner, a u državnu će blagajnu sliti ono što je Hrvatska propustila. Stotine milijuna eura od tranzita plina kroz plinovod Južni tok. Hrvatska je na izravne Putinove ponude godinama šutjela.

Premijerkin posjet u lipnju bio je jasan znak da Hrvatska nije ispunila ništa što je obećala u Moskvi tri mjeseca prije. Rusija je u tom trenutku reagirala - bila je potpuno spremna ubaciti Hrvatsku u zadnji vlak - i priključiti je na mađarski krak Južnog toka. 

Jadranka Kosor i Vladimir Putin (Dnevnik.hr)

U međuvremenu, Hrvatska u pitanje dovodi ugovor o kupnji plina s Gazpromom produžen u siječnju prošle godine. Politika putem medija poručuje da je talijanski plin jeftiniji. Ništa ni od u Moskvi dogovorenog revitaliziranja projekta naftovoda Družbe Adrije. Jedina labava alternativa - bilateralni dogovor Janafa i Transnjefta pala je u more. A s njom i puno novca.

Družbu Adriu domaća je vanjska politika stalno predstavljala kao ekološki, a ne kao prvorazredni politički problem. Priklanjajući se teško ostvarivom američkom projektu Nabuko plinovoda te američko-europskoj ideji gradnje lng terminala za transport plina iz arapskih zemalja. U međuvremenu su dvije od šest zemalja potpisnica Družbe ušle u Europsku uniju. Hrvatska još nije. Njezinu šansu za priključenje plinovodu Južni tok iskoristile su 3 članice unije - Slovenija, Austrija i Mađarska. Predsjednik Josipović nije otišao, u po diplomatskim izvorima najavljivan susret u Moskvu. Vladimir Putin za hrvatske političare više nema strpljenja. Zato je iz Ljubljane otišao u Beograd.