Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen rekao je da je ruska agresija na Ukrajinu pretvorila summit transatlantskih čelnika u "jedan od najvažnijih sastanaka na vrhu u povijesti Saveza".
Pročitajte i ovo
Pet mjeseci poslije ruske aneksije Krima i s ruskim snagama na istoku Ukrajine, NATO se vraća korijenima. Savez je osnovan 1949., nedugo poslije Drugog svjetskog rata, s ciljem jačanja kolektivne obrane s obje strane Atlantika. Poslije je pronašao 'raison d'etre' kao protuteža Varšavskom paktu.
Putin kao arhetip neprijatelja Zapada
Summit u Newportu bio je zamišljen kao sastanak posvećen raspravi o ulozi NATO-a po završetku borbenih operacija u Afganistanu. "Ali onda je Putin zauzeo Krim. To je bio ključan trenutak za NATO, to je promijenilo sve", rekao je jedan viši dužnosnik Saveza.
Porošenko "oprezno optimističan" glede prekida vatre u petak
U Walesu su čelnici NATO-a i ukrajinski predsjednik Petro Porošenko razgovarali o nizu mjera namjenjenih jačanju partnerstva i suradnje NATO-a i Ukrajine. To uključuje slanje novca, logistike i vojnog 'know howa' Kijevu.
Rusko ponašanje također je ponukalo NATO na stvaranje snaga za brzu reakciju koje, po riječima Rasmussena, "hitro putuju i jako udaraju'. Postrojbe s 3000 do 5000 vojnika mogle bi biti razmještene u manje od tjedna na bilo koje mjesto gdje se NATO osjeti ugroženim. Takozvana oštrica tih snaga bi bila smještena u Poljskoj, na Baltiku, ili u bilo kojoj zemlji koja bi mogla biti žrtvom ruske agresije.
"To je u biti manja verzija onoga što je NATO imao u vrijeme Hladnog rata", rekao je Ian Keddie, analitičar specijaliziranog časopisa IHS Jane's.
Putinova agenda
No, nisu baš svi oduševljeni time što se povlače paralele s Hladnim ratom. Klaus Naumann, bivši predsjednik Vojnog odbora NATO-a, slaže se da su snage za brzu reakciju "u neku ruku povratak NATO-vom načelu odvraćanja" napada. "Ali, ja bih izbjegao spominjanje Hladnog rata, jer to je upravo ono što se mora izbjeći - da se ponovo vratimo u konfrontaciju Hladnog rata", dodaje.
Pošto nitko u NATO-u ne dvoji u Putinovu agendu, "obnovu velike Rusije ili čak šire od toga", glavna rasprava u Walesu vrtio se oko toga kakvu vrstu odnosa Savez može imati s Rusijom, kaže drugi dužnosnik NATO-a.
Ti odnosi sada su definirani Temljenim aktom iz 1997., kojim je stavljena 'točka na i' Hladnom ratu i otvoreno novo doba suradnje Rusije i Zapada. Temeljni akt doveo je i do stvaranja Vijeća NATO-Rusija (NRC), foruma redovnih konzultacija tih dviju strana. NRC je suspendiran nakon aneksije Krima i pažnja se sada usmjerila na sam Temeljni akt.
Jastrebovi i golubovi
NATO je po tom pitanju podijeljen na dvije struje. Jastrebove, kojima pripadaju saveznici koji se osjećaju najugroženiji Putinovim obećanjem da će braniti govornike ruskog jezika ma gdje bili, a to se posebno odnosi na Poljsku i baltičke zemlje; i na golubove, koje predvode europske zemlje s najsnažnijim trgovinskim odnosima s Rusijom, Njemačka, Italija i Francuska.
Kada je u pitanju Sjeverna Amerika, američki predsjednik Barack Obama na strani je golubova, a kanadski premijer Stephen Harper bliži je jastrebima.
Stoga nije čudo da je Rasmussen u Walesu morao pažljivo balansirati. "Svima je jasno da je Rusija prekršila osnovne principe Temeljnog akta. Bez obzira na to, mi snažno podržavamo sigurnosnu arhitekturu koja se temelji na pravilima... i iako smo odlučili suspendirati svu praktičnu suradnju s Rusijom, taj ćemo politički kanal ostaviti otvorenim", rekao je.
Europa možda zato ipak ne klizi u Hladni rat, ali dužnosnici NATO-a sigurni su u jednom - odnosi s Rusijom neće se popraviti u skorije vrijeme. Za takvo što treba postojati volja s obje strane. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
