Pusić: Režim sankcija Rusiji vezati uz provedbu sporazuma iz Minska

"Mi ćemo zastupati i nadam se da ćemo se u tome naći, da treba razgovarati, jasno definirati sporazum iz Minska, koji Rusija treba ispoštovati, uključujući i točne parametre prekida sukoba u istočnoj Ukrajini. Na postizanje tih treba onda vezati postupno ublažavanje sankcije, budući da su sankcije uvedene upravo da bi došlo do smirivanja sukoba i uspostave mira", rekla je.

Pročitajte i ovo Kad nema ljubavi Udarili Putina gdje ga najviše boli i narušili dobre odnose: "Ne žele riskirati, mogu izgubiti puno više od Rusije" posljedice za Moskvu Ukrajina poziva na uvođenje novih sankcija Rusiji zbog smrti Alekseja Navaljnog

Ministrica Pusić govorila je uoči početka sastanka ministara vanjskih poslova zemalja članica, na kojem su glavne teme odnosi EU-a s Rusijom i borba protiv terorizma.

Na raspravi o Rusiji iskristalizirat će se dva temeljna stajališta: jedno koje je sklonije da se odmah pronađe načina za razgovor s Rusijom i da se možda ide prema ublažavanju nekih sankcija i drugo koje smatra da vjerojatno ne treba još uopće ni razgovarati, a kamoli ublažavati sancije, rekla je Pusić i dodala "To su malo ekstremnije prikazana dva stava".

'Rusiji treba ukinuti sankcije ukoliko...'

Istaknula je da su sankcije imale velikog učinka na Rusiju, ali ne i na smirivanje situacije u Ukrajini.

Visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izrazila je zabrinutost zbog povratka nasilja u istočnoj Ukrajini te dodala da ukidanje sankcija protiv Rusije nije na dnevnom redu.

"Ovih dana se vratilo nasilje u istočnu Ukrajinu i to nije dobra vijest", rekla je Mogherini. Dodala je da pitanje sankcija protiv Rusije nije na dnevnom redu i da eventualna promjena sankcija ovisi o poboljšanju stanja u istočnoj Ukrajini.

Odnosi između EU-a i Rusije nisu nikad bili gori od zavšetka Hladnog rata zbog ruske aneksije ukrajinskog poluotoka Krima i potpore ruskim pobunjenicima na istoku Ukrajine.

Zemlje članice su međusobno podijeljene pa tako baltičke zemlje i Poljska te Velika Britanija traže čvrst pristup prema Moskvi, dok one članice koje imaju snažne gospodarske interese u Rusiji traže uspostavu dijaloga i prekid sankcija.

Govoreći o borbi protiv terorizma, ministrica Pusić je rekla da je Europa pokazala jedinstvo i spremnost za zajedničku strategiju i suradnju te da se može očekivati dogovor o suradnji obrambenih i sigurnosnih institucija.

Visoka predstavnica Mogherini najavila da će se o borbi protiv terorizma intenzivno razgovorati s Arapskom ligom. Istaknula je da terorizam nije stvar odnosa Europe i islama, nego da on pogađa sve muslimane u svijetu.

Suradnja obavještajnih službi u borbi protiv krijumčeranja oružja te stvaranje zajedničkog registra putnika u zračnom prometu postali su prioritet za EU nakon terorističkih napada u Parizu u kojima je poginulo 17 ljudi i nakon opsežne protuterorisitčke akcije u Belgiji kojom je spriječen napad većih razmjera.

Današnji je sastanak prvi u nizu posvećen tom pitanju. Krajem siječnja u Rigi će o tome razgovorati ministri unutarnjih poslova, a summit šefova država ili vlada 12. veljače bit će posvećen borbi protiv terorizma i pitanju "stranih boraca" koji su se iz Sirije i Iraka vratili u Europu.

Direktiva o registru putnika u zračnom prometu u postupku je donošenja još od 2011., ali je zapela u Europskom parlamentu. Zastupnici inzistiraju na tome da se prije toga mora donijeti zakon o zaštiti podataka. U međuvremenu, više europskih vlada ima sporazume o razmjeni tih podataka sa Sjedinjenim Državama, Kanadom i Australijom.

Borba protiv terorizma u prvom redu odgovornost je zemalja članica, a osobe koje se sumnjiče za terorizam mogu se slobodno kretati unutar schengenske zone i ta činjenica otežava koordinaciju između europskih prijestolnica.

Nakon napada u Parizu istaknuta je spremnost na povećanu suradnju, a ima i prijedloga da se pooštre kontrole na vanjskim granicama schengenskog prostora. Istodobno, to povećava strahove od ugrožavanja slobode i kršenja privatnosti.

Španjolska je primjerice predložila ponovno uvođenje kontrole unutar Schengena, a neke krajnje desne stranke poput francuske Nacionalne fronte ili talijanske Sjeverne lige traže da se Schengen potpuno napusti.

S druge strane, takve prijedlozi nailaze na snažne osude. "Suspendiranje Schengena značilo bi kraj Europe", rekao je prošli tjedan u Europskom parlamentu talijanski premijer Matteo Renzi.

"Ne smijemo mijenjati našu slobodu mišljanja i snižavati naše vrijednosti u suočavanju s nasiljem kalašnjikovima", rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz. (Hina)

DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook