Kako će to izgledati još će se razgovarati sa svakom zemljom pojedinačno. Ali ovo je prvi put u povijesti Europske Unije da je aktiviran članak o uzajamnoj obrani i pomoći u slučaju kada to zatraži jedna napadnuta članica.
Pročitajte i ovo
suđenje stoljeća
Muž iz pakla proglašen krivim, osuđen na maksimalnu kaznu: Oglasila se i njegova bivša žena
samit EU-a
Plenković o blokiranju poglavlja Crnoj Gori: "Razlozi za to su brojni, osobito događaji od ovoga ljeta"
Francuska je zatražila, a Europska Unija jednoglasno pružila potporu. Pariz traži od ostalih zemalja članica Unije vojnu pomoć u borbi protiv džihadista. Pozivaju se na članak Ugovora Europske unije, koji govori o uzajmnoj obrani i pomoći u slučaju kada to zatraži jedna napadnuta članica.
Ovo je prvi put u povijesti da se netko pozvao na taj članak. Francuzi kažu kako će im pružena potpora poslužiti kao osnova za bilateralne razgovore s ostalim članicama kako bi se vidjelo što svaka od njih može ponuditi Francuskoj.
OTKAZAN I KONCERT Evakuirana i koncertna dvorana u Hannoveru
'Ovo je prije svega politički čin i to je prvi put da je upotrijebljen. A što to znači u praksi ili sudjelovanje u francuskim operacijama u Siriji ili Iraku ili pružanje potpore Francuskoj u drugim operacijama. Rekao sam svojim kolegama da Francuska ne može sve', rekao je Jean-Yves Le Drian, francuski ministar obrane.
A osim vojne pomoći, Francuska će tražiti i hitnu unutarnju kontrolu granica i privremenu suspenziju Schengeskog sporazuma. A Europa bez granica, bez čekanja u redovima, bez putovnica- sve je to dogovoreno prije 30 godina upravo Scehengenskim sporazumom.
Malo, pomalo sve je više zemalja ulazilo u schengensku zonu. Danas je u njoj 26 država, sve članice Europske Unije osim Hrvatske, Velike Britanije, Irske, Cipra, Rumunjske i Bugarske. U Schenegenu su i četiri zemlje koje nisu članice Unije- Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn. Svake godine ovim prostorom prođe milijardu i 250 milijuna ljudi.
Međutim Europa bez granica uzdrmana je izbjegličkom krizom. Zajedničkog odgovora na tu krizu nema, svatko radi što ga je volja- od gradnje zidova, podizanja žica do uvođenja graničnih kontrola. Ograde ili zidove podigle su Mađarska prema Hrvatskoj i Srbiji, Grčka i Bugarska prema Turskoj, Španjolska u svojim enklavama na obali Afrike, a Slovenija postavlja žicu prema Hrvatskoj. Sve više zemalja uvodi granične kontrole, a među njima su i one koje su temelj Unije, Njemačka i Francuska.
Sloboda kretanja ljudi i kapitala, te solidarnost, temeljne su vrijednosti Europske Unije. A upravo je to na rubu propasti podizanjem žica, zidova i zatvaranjem granica.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook