U Nürnbergu, 15. rujna 1935. godine, na posebnoj sjednici njemačkog parlamenta kojeg su kontrolirali nacisti ratificiran je rasni zakon imena 'Nürnberški rasni zakoni'.
Ovi zakoni sastojali su se od dva dijela: Zakon o Reich državljanstvu i Zakon o zaštiti njemačke krvi i njemačke časti.
Antički grad Nürnberg poslužit će u narednim godinama kao vrlo važno mjesto za Hitlera i naciste koji će upravo tamo svake godine slaviti rođenje obožavanog nacističkog Trećeg Reicha i to legendarnim spektaklom pred stotinama tisuća ljudi.
Hitlerov omiljeni redatelj Leni Riefenstahl čak je zabilježio ove spektakularne nacističke skupove u svojim kultnim propagandnim filmovima - Olympia i Trijumf volje, u kojima je predstavio rasistički svjetonazor na temelju evolucije ateizma kojeg su nacisti posudili od dvojice omiljenih Hitlerovih filozofa - engleskog evolucijskog ateiste Charlesa Darwina te njemačkog ateiste Friedricha Nietzschea.
Nakon 80 godina progovorio dječak kojeg je Hitler iskoristio
Prema podacima arhiva Američkog memorijalnog muzeja holokausta te Enciklopedije holokausta, Nürnberški rasni zakoni su dizajnirani od strane nacista da institucionaliziraju i kodificiraju sve njihove rasističke teorije koje će u narednom razdoblju poslužiti kao temelj nacističke ideologije i pravne strukture Trećeg Reicha za sustavne progone i genocid nad Židovima u Njemačkoj kojih je tada tamo bilo 505 tisuća, što je 0,75 posto od ukupnog broja stanovnika Njemačke koji je iznosio 67 milijuna.
Nacisti ovim zakonima nisu smatrali Židovima samo pojedince koji su prakticirali judaizam već sve one koji su potekli od Židova, dakle kojima su bake i djedovi pa i prabake i pradjedovi bili Židovi, iako u tom trenutku uopće nisu prakticirali judaizam.
Drugim riječima, nacisti su postavili darwinovu evoluciju ateističkih ideja iznad religijskih, etničkih pa i socijalnih okolnosti. Rezultat je bio taj da su čak i njemački državljani, koji nikad nisu imali bilo kakvu izravnu vezu s judaizmom, pa čak i oni sa židovskim bakama i djedovima koji su se obratili na kršćanstvo, definirani i ciljani u očima nacista kao Židovi pa su se na njih mogli primijeniti ovi represivni Nürnberški zakoni.
A u njima je stajalo kako se svim stanovnicima židovskog porijekla oduzima njemačko državljanstvo te im se zabranjuje da se udaju te imaju seksualne odnose s osobama njemačkog porijekla. Zabranjuju im se politička i vjerska prava, uključujući i pravo glasa, kao i obavljanje državnih i javnih službi.
Progon koji je ovime postao dio zakonskog sustava završio je u masovnom istrebljenju - holokaustu, u kojem je ubijeno pet do šest milijuna Židova.
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
