455065
455065
455065
455065
455065

Preživjele seksualne robinje Islamske države dobile nagradu Saharov

  • , 27.10.2016., 14:25
  • Autor:
  • komentara

Europski parlament dodijelio je ovogodišnju nagradu Saharov dvjema ženama koje je Islamska država (IS) u Iraku držala u zatočeništvu kao seksualne robinje, i koje su postale simbol borbe protiv te terorističke organizacije.

 
 
 
 
Nadija Murad (Foto: AFP)
Nadija Murad (Foto: AFP)

Nadia Murad Basee i Lamiya Aji Bashar preživjele su seksualno ropstvo kao zatočenice IS-a i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao. One javno podržavaju zajednicu jezida u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti IS-a provodili genocidnu kampanju.

Europski parlament od 1988. dodjeljuje godišnju nagradu Saharov, za slobodu mišljenja, pojedincima koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava u cijelom svijetu.

“Dodjelom nagrade Nadiji Murad i Lamiyi Aji Bashar mi pokazujemo da njihova borba nije bila uzaludna i da smo spremni pomoći im u njihovoj borbi protiv brutalnosti i terora tzv. Islamske države, čemu je izložen još veliki broj ljudi”, rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

Pripadnici Islamske država zaklali su 3. kolovoza 2014. sve muškarce u selu Kocho, rodnom mjestu Nadie Murad i Lamiye Bashar.

Nakon pokolja žene i djeca su zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Lamiyu Bashar i Nadiu Murad i njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te iskorištene kao seksualne robinje.

Za vrijeme pokolja u Kochu Murad je izgubila šestero braće i majku koja je ubijena zajedno s još osamdeset starijih žena. Bashar je također iskorištena kao seksualna robinja zajedno sa svojih šest sestara. Nakon što su militanti IS-a smaknuli njezinu braću i oca, militanti su je prodavali pet puta te je prisiljavali da izrađuje bombe i prsluke za bombaše samoubojice u Mosulu.

Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, a onda do Njemačke. Godinu dana kasnije, u prosincu 2015. Murad je na Vijeću sigurnosti UN-a imala prvo obraćanje u povijesti o trgovini ljudima u kojem je vrlo potresno govorila o svojem iskustvu. U rujnu 2016. postala je prvom ambasadoricom dobre volje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal za dostojanstvo žrtava koje su preživjele trgovinu ljudima te je sudjelovala u svjetskim i lokalnim inicijativama za potporu jačanju svijesti o teškoj situaciji nebrojenih žrtava trgovine ljudima. U listopadu 2016. od Vijeća Europe dobila je nagradu za ljudska prava Vaclav Havel.

Aji Bashar pokušala je neuspješno pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju konačno uspjela uz pomoć svoje obitelji koja je platila lokalnim krijumčarima. Na putu prema kurdskoj granici, dok je bježala od progona militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračkih vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Srećom je uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se oporavila Bachar se aktivno zauzima za jačanje svijesti o teškom položaju zajednice jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama ropstva i okrutnosti.

U užem izboru za ovogodišnju nagradu Saharov bili su još turski novinar Can Dundar i povijesni vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se