Preživjele seksualne robinje Islamske države dobile nagradu Saharov

Nadia Murad Basee i Lamiya Aji Bashar preživjele su seksualno ropstvo kao zatočenice IS-a i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao. One javno podržavaju zajednicu jezida u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti IS-a provodili genocidnu kampanju.

Pročitajte i ovo Tužna sudbina Mučna svjedočanstva: Džihadisti ih brutalno silovali na javnim mjestima 'Bijeg iz pakla' Jezidske žene u zatočeništvu se radije ubijaju nego udaju za pripadnike Islamske države

Europski parlament od 1988. dodjeljuje godišnju nagradu Saharov, za slobodu mišljenja, pojedincima koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava u cijelom svijetu.

“Dodjelom nagrade Nadiji Murad i Lamiyi Aji Bashar mi pokazujemo da njihova borba nije bila uzaludna i da smo spremni pomoći im u njihovoj borbi protiv brutalnosti i terora tzv. Islamske države, čemu je izložen još veliki broj ljudi”, rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.

Pripadnici Islamske država zaklali su 3. kolovoza 2014. sve muškarce u selu Kocho, rodnom mjestu Nadie Murad i Lamiye Bashar.

Nakon pokolja žene i djeca su zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Lamiyu Bashar i Nadiu Murad i njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te iskorištene kao seksualne robinje.

Za vrijeme pokolja u Kochu Murad je izgubila šestero braće i majku koja je ubijena zajedno s još osamdeset starijih žena. Bashar je također iskorištena kao seksualna robinja zajedno sa svojih šest sestara. Nakon što su militanti IS-a smaknuli njezinu braću i oca, militanti su je prodavali pet puta te je prisiljavali da izrađuje bombe i prsluke za bombaše samoubojice u Mosulu.

Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, a onda do Njemačke. Godinu dana kasnije, u prosincu 2015. Murad je na Vijeću sigurnosti UN-a imala prvo obraćanje u povijesti o trgovini ljudima u kojem je vrlo potresno govorila o svojem iskustvu. U rujnu 2016. postala je prvom ambasadoricom dobre volje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal za dostojanstvo žrtava koje su preživjele trgovinu ljudima te je sudjelovala u svjetskim i lokalnim inicijativama za potporu jačanju svijesti o teškoj situaciji nebrojenih žrtava trgovine ljudima. U listopadu 2016. od Vijeća Europe dobila je nagradu za ljudska prava Vaclav Havel.

Aji Bashar pokušala je neuspješno pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju konačno uspjela uz pomoć svoje obitelji koja je platila lokalnim krijumčarima. Na putu prema kurdskoj granici, dok je bježala od progona militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračkih vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Srećom je uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se oporavila Bachar se aktivno zauzima za jačanje svijesti o teškom položaju zajednice jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama ropstva i okrutnosti.

U užem izboru za ovogodišnju nagradu Saharov bili su još turski novinar Can Dundar i povijesni vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev. (Hina)