Nadia Murad Basee i Lamiya Aji Bashar preživjele su seksualno ropstvo kao zatočenice IS-a i postale glasnogovornice žena koje je IS seksualno zlostavljao. One javno podržavaju zajednicu jezida u Iraku, vjerske manjine nad kojom su militanti IS-a provodili genocidnu kampanju.
Pročitajte i ovo
Europski parlament od 1988. dodjeljuje godišnju nagradu Saharov, za slobodu mišljenja, pojedincima koji su dali izniman doprinos borbi za ljudska prava u cijelom svijetu.
“Dodjelom nagrade Nadiji Murad i Lamiyi Aji Bashar mi pokazujemo da njihova borba nije bila uzaludna i da smo spremni pomoći im u njihovoj borbi protiv brutalnosti i terora tzv. Islamske države, čemu je izložen još veliki broj ljudi”, rekao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz.
Pripadnici Islamske država zaklali su 3. kolovoza 2014. sve muškarce u selu Kocho, rodnom mjestu Nadie Murad i Lamiye Bashar.
Nakon pokolja žene i djeca su zarobljeni, a sve mlade žene, uključujući Lamiyu Bashar i Nadiu Murad i njihove sestre otete su, kupljene i prodane nekoliko puta te iskorištene kao seksualne robinje.
Za vrijeme pokolja u Kochu Murad je izgubila šestero braće i majku koja je ubijena zajedno s još osamdeset starijih žena. Bashar je također iskorištena kao seksualna robinja zajedno sa svojih šest sestara. Nakon što su militanti IS-a smaknuli njezinu braću i oca, militanti su je prodavali pet puta te je prisiljavali da izrađuje bombe i prsluke za bombaše samoubojice u Mosulu.
Murad je uspjela pobjeći u studenom 2014. uz pomoć susjedne obitelji koja ju je prokrijumčarila iz područja pod nadzorom IS-a te joj tako omogućila da dođe do izbjegličkog kampa u sjevernom Iraku, a onda do Njemačke. Godinu dana kasnije, u prosincu 2015. Murad je na Vijeću sigurnosti UN-a imala prvo obraćanje u povijesti o trgovini ljudima u kojem je vrlo potresno govorila o svojem iskustvu. U rujnu 2016. postala je prvom ambasadoricom dobre volje Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal za dostojanstvo žrtava koje su preživjele trgovinu ljudima te je sudjelovala u svjetskim i lokalnim inicijativama za potporu jačanju svijesti o teškoj situaciji nebrojenih žrtava trgovine ljudima. U listopadu 2016. od Vijeća Europe dobila je nagradu za ljudska prava Vaclav Havel.
Aji Bashar pokušala je neuspješno pobjeći nekoliko puta prije no što je u travnju konačno uspjela uz pomoć svoje obitelji koja je platila lokalnim krijumčarima. Na putu prema kurdskoj granici, dok je bježala od progona militanata IS-a prema teritoriju pod nadzorom iračkih vlasti, eksplodirala je pješačka mina koja je ubila dvoje njenih poznanika, dok je nju ranila i gotovo oslijepila. Srećom je uspjela pobjeći i konačno joj je u Njemačkoj, gdje se ponovno našla s preživjelom braćom, pružena liječnička skrb. Nakon što se oporavila Bachar se aktivno zauzima za jačanje svijesti o teškom položaju zajednice jezida te pomaže ženama i djeci žrtvama ropstva i okrutnosti.
U užem izboru za ovogodišnju nagradu Saharov bili su još turski novinar Can Dundar i povijesni vođa krimskih Tatara Mustafa Džemilev. (Hina)
