REZIME ŠESTOGODIŠNJEG RATA 270.000 mrtvih i ljudske patnje kojima se ne nazire kraj

Neizravni pregovori između predstavnika sirijskog režima i pobunjene oporbe počinju u ponedjeljak u Ženevi pod okriljem UN-a u pokušaju da se zaustavi strašan rat koji je ušao u šestu godinu, no jaz između pregovarača je golem unatoč prekidu vatre na snazi od 27. veljače.

Pročitajte i ovo Predani članstvu u EU Turska poslala poruku Europi, pa dodala: "Putin je spreman..." sastaju se s novim čelnikom Ruski predstavnici stigli u Siriju prvi put od pada Asadova režima

tri vijesti o kojima se priča OPASNA SITUACIJA Užas na istoku Hrvatske: Majka uključila dva uređaja istovremeno, djeca završila u bolnici! VELIKA RADOST Beba koja je promijenila statistiku: Rodilište slavi poseban trenutak putovanje u Hrvatskoj Beograđanku šokirao potez žene u Zagrebu, evo što se dogodilo na kolodvoru: "Ni na kraj pameti mi nije bilo da će to napraviti"

Sjedinjene Države i Francuska pozvale su u nedjelju na "istinske" pregovore i optužile Damask da pokušava potkopati proces jer je dan ranije najavio da ne dolazi u obzir razgovor o sudbini sirijskog predsjednika Bašara al-Aasda čijim odlaskom s vlasti oporba uvjetuje sporazum o budućnosti zemlje.

U Ženevi je posebni izvjestitelj Ujedinjenih naroda za Siriju Staffan de Mistura održao "neformalne sastanke" s pojedinim stranama te u nedjelju navečer izjavio da još nema službenog dogovora o dnevnom redu.

Oporba je ustvrdila da nije u Ženevu doputovala s nakanom da se povuče s pregovora.

"Došli smo razgovarati o političkom rješenju kako bismo okončali patnje sirijskog naroda i nadamo se da će druga strana (režim iz Damaska) biti jednako ozbiljno kao i mi", rekao je novinarima Salem al-Meslet, glasnogovornik Visokog pregovaračkog odbora koji okuplja ključne oporbene skupine.

Rat je odnio 270.000 života

Rat u Siriji počeo je u ožujku 2011. nakon što je režim u krvi ugušio mirne prosvjede tražeći demokraciju i slobode i prerastao u složen sukob koji uključuje mnoštvo lokalnih i međunarodnih aktera. S jedne strane sunitske arapske države i zapadna koalicija podržavaju pobunjeničke skupine osim radikalnih islamističkih skupina kao što su takozvana Sirijska dražva i Al Nusra. S druge strane Rusija i šijitski Iran saveznici su predsjednika Asada.

Rusija i Turska posebno su zaoštrile odnose kad je riječ o Siriji. Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov u nedjelju je ustvrdio da posjeduje dokaze da su turske vojne snage u Siriji gdje provode puzajuću ekspanziju te će inzistirati na tome da i Kurdi sudjeluju u pregovorima. Turska, koja ratuje protiv Kurda i na svome tlu, tomu se snažno protivi.

Rat je odnio više od 270.000 života i nagnao milijune da napuste svoje domove te su preplavili susjedne zemlje i izazvali veliku migrantsku krizu u Europi.

Na pregovorima u Ženevi trebalo bi se prvi put na konkretan način raspravljati o budućnosti zemlje nakon prvog kruga u siječnju u Ženevi koji je propao budući da je sirijska oporba odlučila ne sudjelovati zbog pojačanih napada Asadove vojske potpomognute ruskim zračnim napadima.

Novi pregovori, čak iako će biti izrazito teški, počinju u radikalno drukčijem ozračju. Dogovor o prekidu vatre između sirijskog režima i gotovo stotinjak pobunjeničkih skupina protiv Asada stupio je na snagu 27. veljače. Taj dogovor postignut na poticaj SAD-a i Rusije održava se unatoč kršenjima, ali je omogućio da agencije Ujedinjenih naroda i njihovi partneri dostave humanitarnu pomoć za gotovo 250.000 stanovnika u opkoljenim zonama. (Hina)