Počeo summit Europske unije

"Pitanje klimatskih promjena i energija bit će najvažnija pitanja", izjavio je prije početka summita slovenski premijer i predsjedatelj Europskog vijeća Janez Janša.

Pročitajte i ovo Izglasana deklaracija Završio je summit G20: Svijet iznenadilo slaganje Rusije i SAD-a nakon summita Ivana Petrović iz Bruxellesa: "Hrvatska bi 1. siječnja mogla ostvariti sve svoje strateške ciljeve"

Tijekom radne večere razgovarat će se o ideji francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o uspostavi Mediteranske unije, ali o tome neće biti doneseni nikakvi zaključci.

U petak bi europski čelnici trebali potvrditi ambiciozne ciljeve da do 2020. godine smanje emisiju plinova s učinkom staklenika za 20 posto, povećaju udio obnovljive energije na 20 posto, a udio biogoriva na 10 posto od ukupnog goriva koji se troši u prometu.

Europski čelnici su još na prošlogodišnjem summitu u ožujku utvrdili ciljeve da do 2020. godine smanje emisiju plinova s učinkom staklenika za 20 posto, povećaju udio obnovljive energije na 20 posto, a udio biogoriva na 10 posto od ukupnog goriva koji se troši u prometu.

Sukladno tim političkim smjernicama, Europska komisija je u siječnju ove godine predložila konkretne zakonske mjere o kojima se sada vodi rasprava.

Prema nacrtu zaključaka, koje je pripremilo slovensko predsjedništvo, klimatsko-energetski zakonski paket trebao bi biti usuglašen do kraja ove godine.

Ključni dio klimatsko-energetskog paketa čini shema trgovanja dozvolama za ispuštanje stakleničkih plinova. Prema toj shemi, industrijski zagađivači bi kupovali dozvole za ispuštanje stakleničkih plinova na zajedničkoj burzi na razini EU-a, a ne više unutar svake članice zasebno.

Međutim, iako svi podržavaju zacrtane ciljeve, nema suglasnosti o tome kako to postići. Puno zemalja se pribojava da bi te mjere usmjerene protiv globalnog zatopljenja mogle natjerati industriju da preseli proizvodnju u treće zemlje koje nemaju tako strogo ekološko zakonodavstvo, što bi dovelo do gubitka golemog broja radnih mjesta.

Prvog dana summita tijekom radne večeri europski čelnici trebali bi razgovarati i o kontroverznoj ideji francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya o uspostavi Unije za Mediteran.

Ta ideja je naišla na protivljenja više zemalja članica, smatrajući da bi iz tog projekta bile isključene sve članice koje nemaju izlaz na Sredozemno more. No, prošli tjedan Sarkozy je objavio je da postigao dogovor s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, prema kojemu nitko u EU-u neće biti isključen iz toga projekta.

Francuska, koja u drugoj polovici ove godine preuzima predsjedništvo, planira 13. srpnja u Parizu organizirati summit sa zemljama uz južnu obalu Sredozemlja od Maroka do Izraela. Sarkozyjevu ideju u EU-u su mnogi protumačili kao nastojanje da se Unijom za Mediteran osigura alternativa turskom članstvu u Europskoj uniji kojem se Pariz snažno protivi.