455540
455540
455540
455540
455540

Papa: Blagoslovljeni su oni koji su primili tražitelje azila

  • , 01.11.2016., 14:26
  • Autor:
  • komentara

"Blagoslovljeni su svi oni koji pogledaju u oči napuštenih i marginaliziranih i pokažu im bliskost", rekao je Sveti Otac.

 
 
 
 
Papa Franjo (FOTO: AFP)
Papa Franjo (FOTO: AFP)

Papa Franjo pozvao je u utorak na misi u švedskom Malmöu kršćane da se bore za jedinstvo, a Šveđane pohvalio zbog prihvaćanja mnogobrojnih migranata, prenose agencije.

Jedinstvo je moguće ukoliko smo ponizni, rekao je, dodajući da je upravo to način života i djelovanja koji nas približava Isusu i jedne drugima, prenosi dpa.

Poniznost nam omogućava da ostavimo postrani sve ono što nas razdvaja i otuđuje i da pronađemo nove načine za napredovanje putem jedinstva, rekao je Papa pred oko 15.000 vjernika okupljenih na gradskom stadionu, među kojima su bili mnogi imigranti iz Latinske Amerike, s Bliskog istoka i Azije.

Osvrnuvši se na migrantsku krizu, Papa je u govoru inspiriranim Isusovom Propovijedi na gori kazao da su blagoslovljeni svi oni koji su primili tražitelje azila, prenosi Reuters.

"Blagoslovljeni su svi oni koji pogledaju u oči napuštenih i marginaliziranih i pokažu im bliskost", rekao je. "Blagoslovljeni su oni koji se odreknu vlastitog komfora da bi pomogli drugima."

Švedska je lani primila 163.000 tražitelja azila, više nego ijedna druga europska zemlja u odnosu na svoju populaciju. Zemlja je zbog svoje tolerancije i stabilnosti utočište za izbjeglice već desetljećima.

Papa je u govoru pohvalio Švedsku i zbog zaštite okoliša i borbe protiv klimatskih promjena: "Blagoslovljeni su oni koji štite i brinu se za naš zajednički dom."

Papa je u Švedsku stigao u ponedjeljak kako bi sudjelovao na zajedničkoj komemoraciji protestantske reformacije, jednom od najvažnijih poglavlja u povijesti kršćanstva koja je donijela raskol između protestanata i katolika.

Prva zajednička ekumenska komemoracija bila je posvećena njemačkom katoličkom redovniku Martinu Lutheru koji je u 16. st. potaknuo crkveni raskol i mogla bi pridonijeti uklanjanju predrasuda koje katolici i protestanti još imaju jedni o drugima. Njome je otpočelo godinu dana dugo obilježavanje petstote godišnjice reformacije.

Papino putovanje oduševilo je katoličke i luteranske teologe koji već pedeset godina naporno rade na približavanju dviju konfesija.

Zajednička komemoracija Katoličke Crkve i Svjetskoga luteranskog saveza ((LWF) koji okuplja 145 crkvi u luteranskoj tradiciji dio je napora da se prevladaju povijesne razlike. Papa Franjo prvi je Papa u gotovo tri desetljeća koji je posjetio većinski luteransku Švedsku. Prije njega Švedsku je posjetio papa Ivan Pavao II, 1989. godine.

Katolička Crkva u Švedskoj okuplja vjersku zajednicu od 113.000 članova (1,1 posto stanovništva), no procjenjuje da bi ih zapravo moglo biti 150.000. Od ukupnog broja stanovnika Švedske koji iznosi gotovo 10 milijuna, oko 66 posto su formalno pripadnici Luteranske Crkve.

"Prije desetak godina, ljudima nije bilo ugodno nositi križeve jer su morali objašnjavati Šveđanima koji nisu razumjeli", kazala je Josephine Kabogoza-Muksoke, katolkinja iz Ugande. "Sada nije tako. Katolici su samouvjereniji i ima nas više - zahvaljujući imigraciji."

Švedska je inače jedna od najmanje religioznih zemalja na svijetu. Ispitivanje WIN-Gallupa prošle godine pokazalo je da je oko 80 posto Šveđana ili "nereligozno" ili su "uvjereni ateisti". Ispitivanja pokazuju da Šveđani vjeruju institucijama poput porezne uprave više od Luteranske Crkve. Unatoč tomu, otvoreniji su prema migrantima i izbjeglicama od katoličkih zemalja poput Poljske i Mađarske. Takvo se raspoloženje počelo ipak mijenjati prošle godine zbog porasta kriminala među useljenicima.

Oko 17 posto Šveđana su podrijetlom stranci, što dovodi u pitanje sekularni identitet zemlje. Zabrinutost zbog imigracije dala je vjetar u leđa desničarskoj stranci Švedski demokrati, koju sada podržava 17 posto birača, prema 13 posto na izborima 2014. godine. (Hina)

Komentari

Na stranicama portala DNEVNIK.hr omogućeno je čitateljima da iznose svoje komentare i stavove o objavljenim informacijama. Komentari i stavovi čitatelja ne odražavaju stajalište ili mišljenje portala DNEVNIK.hr, novinara ili nakladnika informacija u odnosu na koje se iznose. Za posljedice objavljenih komentara i stavova odgovaraju isključivo čitatelji te se čitatelji upozoravaju da na portalu DNEVNIK.hr nije dopušteno objavljivati nedopuštene sadržaje poput neistinitih, uvredljivih, klevetničkih ili na drugačiji način nezakonitih sadržaja. Navedena zabrana obuhvaća i zabranu kršenja tuđih prava intelektualnog vlasništva i korištenje tuđih osobnih podataka. Na stranicama portala DNEVNIK.hr nije dopušteno poticati, pogodovati poticanju i širiti mržnju ili diskriminaciju po bilo kojoj osnovi (na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije) te antisemitizam i ksenofobiju, ideje fašističkih, nacionalističkih, komunističkih i drugih totalitarnih režima. Redakcija portala DNEVNIK.hr ima pravo odmah po saznanju za nedopušteno djelovanje ili podatak ukloniti sporni sadržaj ili mu onemogućiti pristup, a za sve posljedice odgovara osoba koja je obavljala nedopuštenu djelatnost ili postavila sporni sadržaj na stranicu.



DNEVNIK.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice DNEVNIK.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice DNEVNIK.hr kliknite na gumb "Slažem se". Slažem se