Pahor zanijekao da zbog 'izbrisanih' Sloveniji prijete velike odštete

'Došlo je vrijeme da pitanje izbrisanih jednom zauvijek riješimo u skladu s pravnom državom, ali nema nikakve osnove za tvrdnje da će odštetne tužbe destabilizirati javne financije. Do sada je bilo podneseno samo 30 odštetnih zahtjeva, šest ih je već pravomoćno odbačeno, a 24 slučaja su još otvorena', rekao je Pahor u parlamentu odgovarajući na pitanja oporbenih zastupnika. Zastupnik Slovenske demokratske stanke (SDS), bivšeg predsjednika vlade Janeza Janše, Zvonko Černač rekao je da je izdavanje dodatnih rješenja o priznavanju slovenskog domicila za oko 25.000 neslovenaca, oduzetog 1992., neopravdano jer je riječ o 'špekulantima' kojima bi država u teškoj gospodarskoj situaciji morala isplatiti milijardu eura ako bi se svi odlučili za odštetne tužbe.

Pročitajte i ovo Od ponedjeljka Krško neće raditi mjesec dana Strog financijski plan Mladi par iz susjedstva sagradio kuću bez kredita: "Ne znam kako nam je ovo uspjelo..."

Predsjednik Slovenske nacionalne stranke (SNS) Zmago Jelinčič Pahora je upitao hoće li jamčiti i svojim osobnim imetkom ako bude uspješan val tužbi 'izbrisanih' u vrijeme kad svaki dan bez posla ostane tristo Slovenaca. Od mogućih sudskih postupaka 'izbrisanih' protiv Slovenije najviše će koristi imati odvjetnici, rekao je Jelinčič. 'Informacije koje se u svezi s tim iznose u javnosti preuveličane su', rekao je Pahor.

Izjavio je da podupire provedbu odluke ustavnog suda o izbrisanima. Međutim, potvrde ministarstva unutarnjih poslova da su prije 17 godina izbrisani iz registra stanovnika, čime su bez vlastitog znanja postali 'ilegalni stanovnici', ne znači da će im automatski biti priznate odštete. Svaki od njih koji se odluči za odštetnu tužbu morat će na sudu dokazati da je zbog nezakonitog brisanja iz registra stanovništva pretrpio štetu, a to dokazivanje može dugo trajati, rekao je Pahor.

Ipak, ako bi se ocijenilo da će se veliki odštetni zahtjevi isplatiti, Pahor je dopustio mogućnost da njegova vlada odredi 'paušalnu svotu' odštete za sve ili maksimalnu svotu odšteta. 'Brisanje' oko 26.000 neslovenaca iz registra stalnog stanovništva provedeno je 26. veljače 1992., nakon slovenskog osamostaljenja. Izgubivši pravo na boravak u Sloveniji jer nisu tražili ili dobili državljanstvo oni su izgubili i sva ostala prava, s obzirom na to da je nekoliko mjeseci kasnije vlada prihvatila tumačenje ministra unutarnjih poslova Igora Bavčara da su se 'izbrisani' svjesno odrekli i svojih stečenih prava i da ta prava više ne vrijede.

Oporba je protiv Pahorove ministrice unutarnjih poslova Katarine Kresal podnijela interpelaciju i traži da ona bude smijenjena zbog početka izdavanja rješenja izbrisanima da je njihov status legalnih stanovnika od 1992. bio neprekinut. Pahor je ministricu branio rekavši da se odlučila na pravi potez u skladu s pravnom državom, te da je izbrisanima izdavanje rješenja istodobno i svojevrsna isprika slovenske države.