Otkriven misteriozan komet koji možda krije tajnu postanka Zemlje

Bezrepi komet pronađen je na rubu Sunčevog sustava, a znanstvenici pretpostavljaju da se nekada nalazio mnogo bliže Suncu. Objekt koji je nazvan Manx po vrsti bezrepe domaće mačke, mogao bi znanstvenicima pružiti bolji uvid u to kako je formiran Sunčev sistem, piše Astronomy Now.

Pročitajte i ovo suze svetog lovre Kiša meteora stiže ranije nego inače: Brzoja objasnio zašto je tome tako i kada ćete ih moći najbolje vidjeti "NAMJERE SU JASNE" Šef ruske svemirske agencije: "Suradnja je moguća samo ako se ukinu sankcije"

'Studentima uvijek kažem da znanost čini 99 posto vrlo napornog i temeljnog rada i jedan posto oduševljenja kada slučajno naiđete na nešto novo i neočekivano, što je vrlo važno', rekla je Karen Meech, astronomkinja sa Sveučilišta na Havajima i glavna autorica istraživanja.

Većina poznatih kometa nastala je iz Ortovog oblaka, sfernog oblaka na vanjskoj granici Sunčevog sistema koji se sastoji od nekoliko trilijuna ledenih nebeskih tijela.

Astronomi su usmjerili pažnju na komet C/2014 S3 (skraćeno S3), kojeg su proučavali pomoću teleskopa Pan-STARRS na Havajima.

Kometi postaju aktivniji kada se približe Suncu, a led na njima zagrije, zbog čega se pretvara u plin i zaostaje za kometom u obliku repa. Znanstvenici su zato pretpostavljali da S3 nije aktivan i da potiče iz Ortovog oblaka.

Međutim, dalja istraživanja putem teleskopa Kanada-Francuska-Havaji i Veoma velikog teleskopa (VLT) u Čileu ukazala su na to da komet više podsjeća na kamene asteroide iz pojasa asteroida između orbita planeta Mars i Jupiter.

'Pronašli smo prvi kameni komet', izjavio je u priopćenju Olivier Hainaut, suautor istraživanja, astronom iz Europskog južnog opservatorija u Njemačkoj.

Zbog njihove približenosti Suncu, Zemlja i ostala nebeska tijela unutrašnjeg Sunčevog sistema sadrže malo leda u usporedbi s tijelima u vanjskom dijelu Sunčevog sistema. Usprkos tome što potiče iz Ortovog oblaka, nedostatak leda na S3 ukazuje na to da se komet vjerojatno ranije nalazio znatno bliže Suncu.

'To je vrlo uzbudljivo otkriće. S3 je najvjerojatnije odbačen do ruba Sunčevog sistema u trenutku formiranja Zemlje, a moguće je i da ga je sama Zemlja odbacila tijekom svoje najranije povijesti. On bi zato mogao predstavljati planetezimal poput onih od kojih je nastala Zemlja, koji je očuvan zahvaljujući niskim temperaturama na rubu Solarnog sistema. A moguće je i da je S3 nekad ulazio u sastav Zemlje', objasnio je Hainaut.