Objavljeni rezultati prvog popisa stanovništva u BiH nakon 1991.: Evo koliko ima Bošnjaka, Srba i Hrvata

Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine prezentirala je podatke o ukupnom broju stalnih stanovnika, njihove demografske karakteristike, obrazovne i ekonomske karakteristike, podatke o stanovima i zgradama te podatke o poljoprivredi, javio je portal Klix.ba koji je objavu rezultata pratio uživo.

Pročitajte i ovo Potpisan ugovor Hrvatska subvencionira zrakoplovnu liniju Zagreb - Mostar: Pogledajte koliko je Vlada izdvojila za taj projekt ZIMSKE IGRE 2024 FOTO Glavni grad Bosne i Hercegovine osvanuo pod snijegom

Po nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata i Srba 30,78%. 0,77% stanovništva se nije izjasnilo Preliminarni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine objavljeni su nedugo nakon popisa, a BiH je danas, nakon 25 godina, dobila i nove službene podatke koje će moći koristiti.

3.531.159 stalnih stanovnika, više od polovice žene

U Bosni i Hercegovini živi 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto čine žene, a 49,06 muškarci. Omjer muške i ženske populacije je skoro identičan.

U FBiH živi 2.219.220 što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, a u Republici Srpskoj 1.228.423 što je 34,79 posto stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516 što je 2,37 posto ukupnog stanovništva.

Etnički podijeljeni entiteti: U FBiH živi 70% Bošnjaka, a u RS-u 81% Srba

U FBiH su najbrojniji Bošnjaci, kojih je 70,4 posto, dok Hrvata ima 22,4 posto. Broj Srba koji trenutno žive u FBiH iznosi 3,60 posto.

Slična situacija samo u obrnutom smjeru je u Republici Srpskoj gdje je srpsko stanovništvo najbrojnije s 81,51 posto. Druga dva konstitutivna naroda u RS-u su prisutna u znatno manjem broju. Tako u tom entitetu živi 2,41 posto Hrvata i 13,99 posto Bošnjaka.

U Distriktu Brčko živi 42,36 posto Bošnjaka, Hrvata 20,66 i Srba 34,58 posto.

Sarajevo najveći grad, Banja Luka najveća općina

Najveći grad je Sarajevo s 275.524 stanovnika u četiri općine. Sljedeća je Banja Luka sa 185.042, zatim Tuzla sa 110.979 stanovnika, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 i Mostar sa 105.977 stanovnika.

U BiH na kvadratnom kilometru prosječno živi 68,9 stanovnika. Istočni Drvar je općina sa 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, a Novo Sarajevo je najgušće naseljena općina sa 7.085 po kilometru kvadratnom.

Nacionalnost, vjeroispovijest, jezik, školovanje...

Po nacionalnosti u Bosni i Hercegovini je 50,11% Bošnjaka, 15,43% Hrvata i Srba 30,78%. 0,77% stanovništva se nije izjasnilo.

50,7 posto građana je islamske vjeroispovijesti, 15,19 posto su katolici, a 30,75 posto pravoslavci.

Bosanski jezik govori 52,86 posto građana, 14,6 posto govori hrvatski jezik, a 30,76 posto govore srpski jezik. Ostale jezike govori 1,57 posto građana.

U BiH živi 2,82 posto nepismenog stanovništva.

58,88 posto građana BiH je u braku, 27,15 posto građana BiH nikada se nije vjenčao. 3,38 posto građana je razvedeno, dok je 10,59 posto udovaca ili udovica.

51,1 posto građana BiH ima završenu srednju školu. 21,4 posto stanovništva ima završenu osnovnu školu, a 3,2 posto višu i 9,6 posto visoku školu.

U ekonomski aktivno stanovništvo spada 75,88 posto zaposlenih, dok se ostali dijele na nezaposlene (12,94 posto koji su ranije radili i 11 posto bez iskustva).

Ekonomski neaktivno stanovništvo, bez zaposlenja i bez aktivnog traženja zaposlenja: 17,06 učenika i studenata. 37 posto je umirovljenika, 27,4 posto osoba koje obavljaju kućne poslove, 3,9 posto nesposobnih za rad i 14, 5 posto ostalih.

294.058 stanovnika se izjasnilo da ima zdravstvene poteškoće.

Ukupan broj stambenih zgrada i kuća u BiH je 1.078.156.

Stambene zgrade ili kuće: 1 stan (866.793), 2 stana (165.603), 3 stana ili više (45.757). Najveći proj stanova su dvosobni, a prosječna kvadratura je 74,3 kvadratna metra.

363.394 domaćinstva obavljaju poljoprivrednu aktivnost, odnosno 31,44 posto u odnosu na ukupan broj stanovništva.

Republika Srpska ne prihvaća rezultate

Odlukom Narodne skupštine, Republika Srpska nije prihvatila usvojenu metodologiju za obradu podataka popisa, zbog neslaganja o načinu tretiranja rezidentnih stanovnika.

Odmah nakon objave rezultata, direktorica Zavoda za statistiku Republike Srpske Radmila Čičković za Klix.ba je kazala kako BiH danas nije dobila točne podatke popisa.

'Objava rezultata popisa je 'plod' jednostranog i nejedinstvenog programa za obradu podataka, koji nije u skladu sa zakonom', kazala je Čičković.

Dodala je da su prilikom obrade podataka bili prisutne brojne materijalne i proceduralne pogreške, zbog čega je stav Zavoda za statistiku RS-a da BiH neće dobiti točnu demografsku, obrazovnu i drugu strukturu.

'To će za posljedicu imati neusporedive i neupotrebljive podatke, koji neće moći pomoći u rješavanju stvarnih problema građana. Mi nećemo priznati takve podatke', istakla je Čičković.

Ona je još jednom potvrdila da je Zavod za statistiku RS-a dalje postupiti u skladu sa zaključcima nadležnih institucija RS-a.

Osmanović: Ne vidim nijedan razlog da se problematizira etnički sastav stanovništva BiH

Ministar civilnih poslova BiH Adil Osmanović kazao je za Klix.ba povodom objave rezultata popisa u BiH kako je etnički sastav stanovništva u BiH 'takav kakav je' i da ne vidi nijedan razlog da se etničko pitanje uopće problematizira.

Osmanović je kazao kako su rezultati popisa stanovništva u BiH objavljeni u skladu sa Zakonom o popisu koji je usvojila Parlamentarna skupština BiH i međunarodnim preporukama.

'Sve je napravljeno s visokom supervizijom stručnih eksperata iz međunarodne zajednice. O značaju popisa je suvišno govoriti jer on je najveće statističko istraživanje jedne države na kojem se prikupljaju, obrađuju i objavljuju podaci o stanovništvu i domaćinstvima', rekao je Osmanović.

Podsjetio je da je cilj popisa utvrđivanje broja stanovnika za cijelu državu, kao i po svim teritorijalnim nivoima. Dodaje da popis osigurava podatke o demografskim, etničkim, obrazovnim, migracionim i drugim obilježjima stanovnika, kao i broju domaćinstava i njihovim obilježjima te podatke o stambenom fondu i njegovim obilježjima.

'Svi ovi podaci neophodni su za provođenje ekonomskih, socijalnih i razvojnih politika, znanstvenih istraživanja, za korištenje podataka iz fondova i drugih potreba građana', kazao je Osmanović.

S obzirom na politizaciju i činjenicu da je u cijelom procesu najvažnijim predstavljena etnička struktura stanovništva BiH Osmanoviću je postavljeno pitanje bi li objavljivanje ovih podataka moglo prouzrokovati političke krize i konflikte.

'Svi smo donošenjem Zakona o popisu stanovništva znali da popis u konačnici ima za cilj pokazati i etnički sastav BiH. On je takav kakav je i ne bi mogao biti popisan nitko tko nije građanin države BiH. Ja ne vidim nijednog razloga da se ovdje toliko problematizira etničko pitanje. Ono je takvo kakvo je', rekao je Osmanović.

Vlast u entitetu Republika Srpska najavila je kako neće objaviti, a ni priznati podatke koje je objavila Agencija za statistiku BiH. Osmanović je u tom kontekstu rekao da je u ovom slučaju riječ o ponovnoj želji za opstrukcijom koja dolazi iz Banje Luke.

'Št0 su oni očekivali i kakve su njihove političke procjene bile? U to ne bih ulazio jer očigledno je da se one nisu poklopile', kazao je Osmanović.

On je zaključio kako je zakon jasno precizirao način ponašanja entitetskih zavoda za statistiku nakon što Agencija za statistiku BiH objavi rezultate popisa u BiH.