Obama je u govoru, koji su uživo prenosile sve nacionalne TV mreže, rekao da bi reforma zdravstva trebala koštati 900 milijardi dolara u idućih 10 godina, uključujući i ograničenu opciju javnog zdravstvenog osiguranja, koja bi pokrivala manje od pet posto Amerikanaca. Naglasio je da je to manje od sredstava potrošenih na ratove u Iraku i Afganistanu i manje od poreznih olakšica koje je njegov prethodnik George W. Bush osigurao nekolicini najbogatijih Amerikanaca.
Pročitajte i ovo
Beroševo trošenje šakom i kapom
Ovo je lista poliklinika koje su dobile najviše novca od HZZO-a: Prva na popisu dobila 19 i pol milijuna eura
kontroverzan tijekom pandemije
Trump na čelo zdravstvenog osiguranja stavio slavnog televizijskog doktora
Rekavši da su republikanci i demokrati već usuglasili 80 posto paketa reformskih mjera, Obama je istakao da plan treba pridonijeti stabilnosti i sigurnosti onih koji već imaju osiguranje, kroz primjerice, zabranu osiguravajućim kućama da otkazuju police na račun prethodnih okolnosti, ili obvezu osiguravatelja da plaćaju sistematske preglede i preventivnu njegu. Kako bi osiguranje bilo dostupnije malim poduzetnicima i samostalnim djelatnicima, Obama je predložio stvaranja burzi osiguranja, gdje bi oni mogli zajedno pregovarati o cijenama, kao što to čine velike tvrtke ili sindikati za svoje članove.
'Bez osiguranja u SAD-u 30 milijuna ljudi i svakodnevno ga gubi 14.000 građana'
Barack Obama
Treći cilj reforme, po njegovim je riječima usporavanja rasta troškova zdravstvene skrbi, koji su u SAD za 1,5 puta veći nego u drugim razvijenim zemljama i iznose oko 7.500 dolara po stanovniku godišnje. Kritizirajući protivnike reforme da se u kampanji služe 'taktikom zastrašivanja i lažima', zbog čega u javnosti 'vlada zbunjenost', Obama je rekao kako je'vrijeme za zadjevice i igre završeno'.
'Sada je sezona za akciju. Sada moramo objediniti najbolje ideje obiju stranaka i pokazati Amerikancima da još uvijek možemo učiniti ono zbog čega smo ovdje poslani. Sada je vrijeme da djelujemo u zdravstvu', rekao je Obama u govoru pred oko 600 kongresnika, senatora i članova administracije. Njegov govor je 20-ak puta prekidan ovacijama i dizanjem na noge okupljenih u Kongresu, najčešće demokrata, uz par djelomičnih podizanja iz republikanskih klupa. Republikanci su na taj način pozdravili Obaminu najavu promjena zakona o tužbama za nesavjesno liječenje, koje su jedna od glavnih razloga rekordnih troškova zdravstva u SAD-u, a koje oni godinama traže. Obama je u plan uključio i prijedlog republikanskog senatora Johna McCaina o posebnoj polici osiguranja kod gubitka ili promjene zaposlenja, što su republikanci također pozdravili.
Kada je rekao da ilegalni useljenici neće dobiti zdravstveno osiguranje, Obami je iz republikanskih klupa stigao i povik 'To je laž!', nakon čega je zastao u govoru, promrmljao 'to nije istina' i nastavio. Kasnije je objavljeno da se radilo o kongresniku Joe Wilsonu iz Južne Karoline, koji se telefonski ispričao šefu osoblja Bijele kuće Rahmu Emanuelu. Podsjećajući na ranije pokušaje koji datiraju od predsjednika Theodorea Roosevelta, Obama je kazao kako je 'odlučio biti zadnji predsjednik koji se bavi preoblikovanjem zdravstvenog sustava'.
Ističući da je bez osiguranja u SAD-u 30 milijuna ljudi i da ga svakodnevno gubi 14.000 građana, Obama je upozorio da je SAD 'jedina razvijena demokracija u svijetu, jedina bogata zemlja, koja dopušta takve loše životne uvjete za milijune svojih građana'. 'Nitko u Americi ne bi trebao ići u privatni stečaj zato što se razbolio', rekao je, praćen ovacijama. Obama je odgovorio na optužbe da će reforma ići na račun uskraćivanja državnih programa za starije osobe Medicare, i za siromašne i hendikepirane Medicaid, rekavši da će reforma pridonijeti uštedama u tim programima, te da neće potpisati zakon o zdravstvu ako bi 'i za jedan novčić pridonio državnom deficitu'.
Dokazujući svoju poznatu govorničku vještinu, Obama je u govor ubacio i emotivni naboj, citirajući pismo pokojnog senatora Edwarda Kennedyja, koje mu je po želji pokojnika predano nakon smrti, u kojem je reformu zdravstva naziva 'velikim nezavršenim poslom američkog društva', te izražava vjeru u njezino konačno prihvaćanje ove godine. Također je govorio o karakteru američkog društva koji se odražava u tradiciji oslanjanja na vlastite snage, o slobodoljubivosti i podozrivosti prema vladi, ali i o solidarnosti i susjećanju s onima koji su u potrebi, opravdavajući i s toga aspekta potrebu humanizacije profitno orijentiranog američkog zdravstva. Podsjećajući na otpore uvođenju sustava Socijalnog osiguranja 1930-ih godina i programa Medicare 1960-ih, Obama je reformu zdravstva predstavio kao socijalni imperativ trenutka i test američkog karaktera, kojem izabrani zastupnici trebaju biti dorasli. 'Nismo došli ovdje bojati se budućnosti, već je oblikovati', poručio je.
U republikanskom odgovoru na Obamin govor, kongresnik i kardiokirurg Charles Boustany iz Louisiane, složio se kako je potrebno puno učiniti na smanjenju troškova zdravstvene skrbi za Amerikance, ali je ocijenio da će demokratski prijedlog dodatno opteretiti sustav, bez da ga znatnije unaprijedi. 'Pročitao sam prijedlog koji su demokrati u srpnju izglasali kroz odbore. On stvara 53 nove vladine birokracije, dodaje stotine milijuna dolara nacionalnom dugu i podiže poreze poslodavcima za 600 milijuna dolara', rekao je Boustany. 'On oduzima Medicareu 500 milijuna dolara, ne čineći praktično ništa da poboljša program za naše starije građane', dodao je.
Prema anketi Istraživačkog centra Pew, 56 posto Amerikanaca je reklo da namjerava gledati Obamin govor Kongresu, od čega 72 posto demokrata i 41 posto republikanaca. Dvije trećine ispitanih (67 posto) je kazalo kako im je i nakon višemjesečne javne rasprave teško razumjeti pitanja iz zdravstvenog sustava. (Hina)