Iran tvrdi da je odbacio atomsko oružje jer je nespojivo s islamom i kao dokaz navodi fetvu vrhovnog vođe Alia Hamneija, no Amerikanci i Europljani skeptični su i oslanjaju se na nejasne obavještajne podatke koji nikada nisu potvrđeni.
Mohsen Rafighdoost, zapovjednik Revolucionarne garde tijekom rata s Irakom 80-tih godina 20. stoljeća, otkrio je da je prvom iranskom ajatolahu Ruholahu Homeiniju predložio da Iran krene s proizvodnjom kemijskog i nuklearnog oružja, ali mu je ajatolah u dva navrata uzvratio da islam zabranjuje oružje za masovno uništenje.
Kada je 1983. i 1984. tadašnji irački predsjednik Saddam Hussein počeo koristiti bojne otrove protiv iranskih vojnika i civila, Rafighdoost je pomoć zatražio od nekoliko stranih vlada, ali su ga odbile.
To ga je navelo na odluku da Iran sam mora osigurati sve što je potrebno za rat, pa je okupio i organizirao stručnjake specijalizirane za kemijsko, biološko i nuklearno područje.
O njihovom radu je izradio izvješće i otišao Homeiniju. "Kada je Homeini pročitao izvješće, upitao me je: 'Što je ovo?', prisjetio se Rafighdoost i istaknuo da je ajatolah rekao da je kemijsko i biološko oružje nespojivo s islamom.
"Imam mi je rekao da bi, umjesto kemijskog ili biološkog oružja, trebali proizvoditi obrambenu opremu, poput plinskih maski i atropina", rekao je.
To je pitanje ponovno postalo aktualno 1987. kada je irački zrakoplov plinom iperitom napao kurdski grad Sardasht.
'9/11 će biti ništa prema novom terorističkom napadu na SAD'
Rafighdoost se nadao da će razvoj događaja prisiliti Homeinija na promjenu mišljenja, ali je ajatolah ostao pri svome. "Bez obzira događa li se to na bojišnici ili u gradovima, mi smo protiv toga", rekao je Homeini. "Haram' (zabranjeno) je proizvoditi takvo oružje. Možete samo proizvoditi zaštitu", istaknuo je.
Pozivajući se na duhovnu i moralnu superiornost Irana nad sekularnim iračkim režimom, Homeini je rekao: "Ako proizvedemo kemijsko oružje, u čemu je onda razlika između mene i Saddama?", prisjeća se Rafighdoost.
Taj visoki iranki dužnosnik shvatio je Homeinijevu zabranu kao fetvu, pravnu odluku ili mišljenje u islamu koju izdaju specijalisti, odnosno kvalificirane osobe. Ona nikad nije napisana ili formalizirana, ali to nije ni važno, jer pravno obvezuje cijelu vladu.
"Kada je imam rekao da je to 'haram', nije morao reći da se radi o fetvi", pojasnio je Rafighdoost.
Homeinijevu zabranu svih vrsta oružja za masovno uništenje nastavio je ajatolah Ali Hamnei koji ga je naslijedio 1989. Iran je 2004. počeo objavljivati Hamneijevu fetvu protiv nuklearnog naoružanja, ali su je američki i europski mediji smatrali propagandnim trikom koji ne treba uzimati ozbiljno.
Službeni stav administracije američkog predsjednika Baracka Obame od 2012. je da je fetva pozitivna stvar, no čini se da Obamini savjetnici ne razumiju njezino puno značenje.
Državni tajnik John Kerry izjavio je novinarima u srpnju "da je fetva vrlo snažan izraz namjere, ali bi je trebalo kodificirati".
Uzimajući u obzir nerazumijevanje na koji je način Iran oblikovao svoju politiku prema oružju za masovno uništenje, epizoda s Homeinijevom fetvom ima očite implikacije na nuklearne pregovore s Iranom.
Pregovarači koji ne znaju pravu povijest iranskih fetvi mogu postati skloni potencijalno skupim, lošim procjenama, piše Foreign Policy. (Hina)
DNEVNIK.hr pratite putem iPhone/iPad | Android | Twitter | Facebook
