U Sloveniji je znatno je povećana društvena pasivnost mladih, pokazala je studija koju su za vladin ured za mladež izradili Filozofski fakultet u Mariboru i agencija za istraživanje javnog mnijenja Interstat. Demografske promjene, ali i socijalno pasiviziranje mladih u zadnjih deset godina zabrinjavaju, neki su od zaključaka studije što ih prenose slovenski mediji.
Pročitajte i ovo
Istraživači u studiji zaključuju da se zanimanje mladih u Sloveniji za politiku u zadnjih 20 godina izrazito smanjilo. Kako navode, slovenska mladež bitno manje sudjeluje u aktivnom političkom odlučivanju od prosjeka svojih vršnjaka u Europskoj uniji, prema političarima ima negativno stajalište, ali je više zanima dobrovoljni društveni rad, a u političkim raspravama služi se 'pojedinačnim oblicima političkog sudjelovanja', uglavnom preko interneta i drugih visokih tehnologija.
67 posto ih živi s roditeljima
Studija protuslovnim ističe podatak da je po udjelu mladih u dobi od 20 do 24 godine koji studiraju Slovenija na čelu država EU-a, ali je na dnu ljestvice po broju pripadnika te dobne skupine koji nakon studija dobivaju ugovore o radu na neodređeno vrijeme jer je takvih sada 33 posto, a prije deset godina bilo ih je 52 posto.
U toj je dobnoj skupini 2000. bilo 43 posto onih koji još žive s roditeljima, a sada ih je već 67 posto.
Od mladih između 25. i 29. godine koji su se već odselili iz roditeljske kuće ili stana djecu ih ima polovica, a od onih koji još žive s roditeljima tek svaki sedmi. Taj podatak posebno zabrinjava zbog nataliteta i budućega demografskog sastava društva, navodi se, među ostalim, u studiji koja preporučuje državi da djelotvornije potiče mogućnosti i znanja mladih naraštaja. (Hina)
